U skladu s općim optimizmom koji je zapljusnuo Stari kontinent nakon katastrofalnog početka godine, Europska komisija objavila je korigirane proljetne prognoze u kojima predviđa, doduše, nešto manji rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini (pet posto umjesto zimskih 5,3), ali i visokih 6,1 posto u sljedećoj kada bi, sveopće je nadanje, pandemija definitivno trebala biti iza nas (prošla prognoza Hrvatskoj je davala samo 4,6 posto rasta u 2022.).
Time bi hrvatski BDP premašio pretkriznu razinu, a gospodarstvo bilo među najbrže rastućima u Europskoj uniji. Naravno, kada je referentna točka nisko postavljena, a u ovom slučaju jest jer je domaće gospodarstvo prošle godine zabilježilo jedan od najgorih padova u EU (osam posto), zvjezdani rast je nešto lakše ostvariti. Lista najbrže rastućih zemalja to donekle i potvrđuje jer se Hrvatska nalazi među članicama koje su redom imale jako lošu godinu iza sebe. Najbolje bi ove stoga trebale proći pandemijom poharane Španjolska (5,9 posto) i Francuska (5,7 posto), a u stopu bi ih slijedile Hrvatska i Mađarska, obje s rastom od pet posto. Sljedeće godine, pak, Hrvatska će skočiti na drugo mjesto, koje će dijeliti s Maltom, odmah iza Španjolske (6,8 posto).
Ukratko, predviđa Komisija, mediteranske zemlje snažno naslonjene na uslužnu ekonomiju imat će i najveće stope rasta. Ova očekivanja, naravno, samo su očekivanja, što znači da dolaze s obiljem rezervi i ograda. Najočitiji faktor je tijek pandemije, što ne treba dodatno obrazlagati, dok je drugi slab administrativni kapacitet potreban za uspješno povlačenje uistinu iznimno izdašnih europskih sredstava. Kao olakotne okolnosti, zato, Komisija navodi moguć snažan rast robnog izvoza (već ove godine premašuje pretkriznu razinu) i brži oporavak uslužnog sektora (tek krajem sljedeće), odnosno oporavak vidi prije svega u većem izvozu, privatnoj potrošnji i investicijama (obnova od potresa i europski novci).
Što se inflacije tiče, porast će u usporedbi s prošlom godinom, što je, opet, slaba osnova za ozbiljnu statistiku, ali na sasvim podnošljivih 1,3 posto. Jednako je ružičast pogled i na tržište rada koje je očuvano državnim mjerama, pa će stopa nezaposlenosti pasti sa 7,5 na 7,2 posto u ovoj i 6,6 u sljedećoj godini. Kako u svemu, tako i u javnim financijama. Deficit će ove godine iznositi 4,6 posto, znatno manje od prošlogodišnjih 7,4, da bi sljedeće pao na 3,2 posto i nadomak kriterija za ulazak u eurozonu (tri posto BDP-a). Jednako tako, javni dug je nakon padajućeg trenda snažno skočio prošle godine na 88,7 posto BDP-a, ali će se smanjivati, premda nešto laganijim tempom od ostalih pokazatelja. Ove godine će pasti na 85,6 posto, sljedeće na 82,9. To je, dakle, krvna slika hrvatske ekonomije u ovoj i sljedećoj godini prema Europskoj komisiji. Koliko je to realno, drugi je par rukava.
Zašto treba biti oprezan prema optmističnim prognozama za hrvatsko gospodarstvo pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.