Hrvatska ima i znanja, i tvrtke, pa zahvaljujući Europskoj uniji i novca za razvoj pametnih industrija, no digitalna transformacija bez povezivanja tih segmenata nije moguća. Spremnost za digitalnu budućnost ne mogu osigurati samo tvrtke. Važno je uključiti i akademsku zajednicu, kao i državnu upravu, kako bi se zajedno stvarale nove vrijednosti.
S obzirom na globalne događaje i financijska sredstva Europske unije koja Hrvatska trenutno ima na raspolaganju, sada je pravo vrijeme da se sav potencijal iskoristi, a upravo je to cilj novoosnovane Udruge za promociju pametnih industrija CroSI, koja je danas predstavljena u zagrebačkom BIRD inkubatoru.
Iako je Udruga službeno osnovana u srpnju, skupina stručnjaka iz poslovnog, javnog i znanstvenog sektora već više od godinu dana radi na istraživanju i uspostavi nužnih pretpostavki za ubrzani razvoj pametnih industrija koje uključuju i Industrije 4.0, posebno u segmentu malog i srednjeg poduzetništva, a sve to kako bi se ubrzala digitalna tranformacija tvrtki i ojačala konkurentnost određenih gospodarskih grana.
– Želimo li efektivno iskoristiti značajna sredstva koja će Hrvatskoj biti na raspolaganju iz Europske Unije, moramo podići sve razine spremnosti (poduzeća, gospodarstva i javnog sektora) te razviti nove kompetencije. Smart Industry ne podrazumijeva isključivo industrijsku tranziciju već i socijalnu transformaciju što se može postići isključivo kroz otvorenost i suradnju vlade, gospodarstva i sveučilišta. Ovaj model razvoja može imati velike učinke na rast BDP-a, zadržavanje talenata u Hrvatskoj, te na rast zaposlenosti i standarda – istaknuo je na predstavljanju prof. dr. sc. Slavko Vidović, predsjednik Udruge i predsjednik Uprave Infodom Grupe koja je pokrenula ovu inicijativu.
Rezultat njihova istraživačkog rada prezentiran je u dokumentu od 90-ak stranica selektiranog teksta, koji služi kao podloga za javna znanja te je dostupan svim tvrtkama, a rađen je prema uzoru na druge zemlje.
Razvoj ljudskih resursa
Najvažnija i najšira primjena Smart Industry modela je na osnovnoj razini tvrtki, a odvija se kroz inovacije proizvoda, poboljšanje korisničkog iskustva te razvoj novih poslovnih modela i digitalnih ekosustava. Hrvatsko gospodarstvo tako postaje inovativnije, konkurentnije i dugoročno održivije, brže i kvalitetnije reagira na promjene u okolini, a domaći proizvodi dobivaju više dodane vrijednosti te postižu bolje cijene.
Udruga je u kreiranju koncepta pametnih industrija okupila pet hrvatskih fakulteta: Ekonomski fakulteti u Zagrebu i Dubrovniku, varaždinski Fakultet organizacije i informatike i zagrebački Fakultet elektronike i računarstva te Fakultet strojarstva i brodogradnje.
Zajednički je to rad 20-ak znanstvenika, voditelja Odbora Udruge, koji se slažu da otvorenom suradnjom akademske zajednice, gospodarskih asocijacija, državnih institucija i lokalne uprave, poduzeća i startup inovatora, hrvatsko gospodarstvo može kontinuirano ubrzavati razvoj i transformirati se, uz stalno osnaživanje radnika i cjeloživotno obrazovanje.
Prema riječima profesora Nevena Vrčeka s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, Udruga pruža međusobnu suradnju gdje je moguće pomaknuti se od pojedinačnih interesa.
– Znanstvena se zajednica tu pronalazi u mnogo aspekata. Otvara se prostor za primijenjna istraživanja, a u toj interakciji nastaje kvaliteta u obostranom smjeru, i za tvrtke i za znanstvenike. Drugi aspekt je razvoj ljudskih resursa. Bavimo se obrazovanjem studenata jer njih kronično nedostaje u pametnoj industriji, a taj će se nedostatak osjećati još više. Kroz rad ove udruge nastojimo promovirati pametne industrije da se mladi zainteresiraju za studiranje tih područja – poručio je Vrček s uvjerenjem da će se Europa reindustrijalizirati.
– Ova kriza pokazala je da je Europa dislocirala svoje proizvodne kapacitete, što se negativno odrazilo jer se pokazalo da puno ovisimo o logistici, osobito kada su se poremetili lanci dobave – istaknuo je Vrček.
Hrvatska ne smije izgubiti korak za drugima
Boris Jerbić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu te voditelj novootvorenog Regionalnog centra izvrsnosti za robotske tehnologije (CRTA), naglasio je da društvo mora pratiti viziju pametnih industrija u svim segmentima. Upravo princip umrežavanja znanstvene zajednice, državne uprave i privatnog sektora doprinosi ostvarenju te vizije.
– Hrvatskoj ekonomiji nedostaju lanci vrijednosti koji povezuju različite niše i resore koji žive jedni od drugih. Niša gdje će u sklopu vizije pametnih industrija Hrvatska imati potencijala jest razvoj pametnih proizvoda. Startupovi sramežljivo pokazuju da tu možemo konkurirati – izjavio je Jerbić te dodao da se nove tehnologije okreću prema uslužnim djelatnostima gdje Hrvatska ne smije izgubiti korak.
Jerbić smatra da spomenuti dokumenti predstavljaju iznimnu vrijednost te da akademska zajednica može sudjelovati u viziji pametnih industrija i prenositi znanja prema realnom sektoru.
– Najnovija globalna kretanja Hrvatskoj omogućavaju da se pozicionira na globalnoj tehnološkoj karti kroz uvođenje pametnih industrija u svim segmentima – nadovezao se Ernest Vlačić s Algebre te objasnio važnost financiranja ovakvih projekata.
– Moramo iskoristiti jedinstvenu situaciju u kojoj smo se našli. Imamo na raspolaganju preko 25 milijardi eura, od toga 13 kroz Operativni program koherentnost i kohezija, da bismo promovirali i distribuirali pametne industrije kroz pametne proizvode, platforme, uključene u globalne lance vrijednosti, ali i one koje ćemo stvarati ovdje u Hrvatskoj – rekao je Vlačić.
Matija Srbić iz Inovacijskog centra Nikola Tesla s Fakulteta elektrotehnike i računarstva istaknuo je da poticanjem studenata na komercijalizaciju rezultata istraživanja rade na tome da stvore još više Infobipova i Rimaca u Hrvatskoj. Na to potiču i istraživače i znanstvenike, a nadaju se povezati FER-ove aktivnosti s aktivnostima novoosnovane Udruge.
Veliki potencijal
Otvaranjem Udruge lansirana je i web stranica smartindustry.hr. Organizacijski dio pokretanja Udruge dala je Infodom Grupa, jedna od najdugovječnijih IT tvrtki u Hrvatskoj te jedna od rijetkih koje su inzistirale na holističkom pristupu digitalizaciji.
– Dali smo na raspolaganje infrastrukturu, financijska sredstva i naše vrijeme. Mi to vidimo kao svoje dugoročno ulaganje, ali i prilog našoj široj zajednici i društveno odgovornom ponašanju – rekao je Goran Marković, član Uprave Infodoma.
– Hrvatskoj je mjesto da bude svjetski vidljiva u ovim područjima. Potencijali su veliki, prilika je velika, i nadam se da ćemo moći polučiti uspjeh – zaključio je Vidović.