Pandemija je dokazala - veliki dio stanovništva diljem planete može proizvoditi usluge i konzumirati što god već konzumiraju bez napuštanja svojih domova. Domovi su unazad dvije godine postali ne samo uredi, već i teretane, restorani, kina, pa i šoping centri, ako kupnju iz naslonjača tako gledamo. A kako bi si, naravno oni koji si to mogu priuštiti, osigurali sva ta iskustva, diljem svijeta je planula prodaja ergonomskih stolica, radnih stolova, Peletona (sobnog bicikla zbog kojeg je život skončao Mr. Big iz Sexa i grada odnosno nove serije I samo tako...) i drugih sprava za vježbanje, tehnoloških gadgeta bez kojih je odjednom život nezamisliv, svih mogućih streaming servisa za zabavu i trenutke opuštanja, buknula je online prodaja svega i svačega, online sastanci i networking vinuli su u zvijezde neke nove platforme, a sve je to stvorilo novu ekonomsku kovanicu – stay-at-home ekonomiju ili ekonomiju zadržavanja kod kuće.
Isprva smo mislili kako ćemo kod kuće ostati i raditi samo nekoliko tjedana, pa možda mjesec ili dva, no pojedine tvrtke i pojedini zaposlenici odlučili su se kako je vrijeme prolazilo takav rad učiniti trajnom opcijom. Zaposlenici iz pojedinih zemalja koje su imale strože epidemiološke mjere, danas inzistiraju na opciji rada od kuće, jer to pretpostavlja rad s bilo koje točke u svijetu, pa čak i preseljenje u neke egzotičnije i manje opresivne krajeve. I unatoč svemu, svi ti ljudi žele i dalje zadržati standard na kakav su navikli pa se gotovo čini da njihove kreditne kartice ustvari rade puno više nego oni sami. Barem fizički.
A takva "ostani kući" ekonomija udeseterostručila je broj narudžbi iz restorana, kao i dostava, a istodobno je broj restorana diljem svijeta dramatično smanjen. Potvrđuje to i domaća statistika, broj restorana specijaliziranim za fine dining najteže se oporavlja od pandemije i veliki broj takvih objekata morao je staviti ključ u bravu ili naprosto promijeniti poslovanje. S druge strane, broj restorana koje nude tzv. street food se povećao i dosta dobro posluju jer je ovise o gostima koji u njima borave, već o dostavama. A to iskustvo konzumiranja fine hrane, kakvu smo nekoć jeli po finim restoranima, a sad za kaučem kod kuće, razgranalo je usluge dostave hrane. Samo je na našem tržištu sada već tri kompanije specijalizirane za to.
Door Dash, novi vlasnik Wolta, i Uber Eats, koji još nije s tom uslugom ušao na naše tržište, u pandemiji su izdvojili velika sredstva na prodaju i marketing, kao i uspostavljanje suradnje sa restoranima kako bi upotpunili usluge koje nude. Ne sumnjamo da su u pandemiji jednako radili i Glovo i Bolt Food, koji su uz Wolt prisutni kod nas. U ekonomiji kakva je američka, takve su usluge doslovno eksplodirale, pa se bilježi i boom tzv. ghost restorana, koji uopće nemaju vlastiti dio za goste, već samo pripremaju hranu za dostavu. U toj zemlji dostavu odjednom imaju i oni restorani koji su se godinama kleli da se u taj biznis neće petljati. Nije ni čudo da su tvrtke koje se bave dostavama i ne zapošljavaju radnike već koriste gig djelatnike, posloprimce s ugovorom o djelu, našle pod lupom investitora i jedna drugu preuzimaju kao da se radi o životinjskim nagonima.
O rastu e-commerca ne treba više ni govoriti. U tri mjeseca one prve prošlogodišnje karantene u toj se branši „okrenulo“ para koliko u posljednjih 10 godina. Taj podatak najbolje potkrepljuje činjenica da je u pandemiji Amazon zaposlio čak 400 tisuća novih radnika u svojim skladištima kao i u dostavnoj službi. Ako mislite da su tome samo gig poslovi, varate se, kompanija je te ljude doista morala zaposliti, kako bi ostali raditi, a globalno Amazon sada već ima preko 1,1 milijun trajno stalno zaposlenih. I dok je pandemija desetkovala poslove u kino i koncertnim dvoranama, teretanama, dostavne službe i web shopovi kao da su sve te ljude preuzeli i dali im kruh u ruke. Uz sve to, kupovina putem interneta koja je postala gotovo najvažniji kanal kupovine za potrošače, nije u orbitu vinula samo retailere i dostavne službe, već i platforme za recenzije online kupovine i usluga i roba koje pružaju potrošačima obilje informacija o tome gdje je najbolje korisničko iskustvo i kvaliteta naručenog. Buknulo i online oglašavanje, gotovo kad da nam marketingaši čitaju misli.
Uz sve to, ljudi koji odjednom imaju privilegiju rada od bilo gdje, a i dalje imaju visoke plaće i dobar standard, odjednom žele sav luksuz na kakav su navikli na poslovima i poslovnim putovanjima i kod kuće. Najmoderniji audiovizualni setovi, luksuzni kafe aparati, najnoviji namještaj koji simulira uredski, odjednom je prodaja svega i svačega za kuću počela probijati sve rekorde. I ne staje. Samo je prodaja Peletona, kućnog bicikla s početka priče, vinula kompaniju koja ga proizvodi u visine na Wall Streetu, a o online vježbanju da ne govorimo. Tko je prvi s tim počeo, sad je već milijunaš po broju pretplatnika na kojekakvim streaming kanalima. Uredskih stolica i radnih stolova, kao ni kvalitetnih laptopa za posao, prošle godine čak ni u Hrvatskoj u jednom trenutku nije bilo dovoljno koliko ih je tržište tražilo.
I spomenuti različiti streaming servisi bilježe prihode kakve nikad nisu, Netflix je samo jedan od njih, samo u prvoj polovici prošle godine dobili su četiri milijuna novih pretplatnika. Ne čudi da su onda mogli okupiti zvijezde za film Ne gledaj gore o kojem svi pričaju, čak i premijer Andrej Plenković. Sve su to novine za različite biznise, pa i ne čudi da je u pandemiji buknula i online edukacija i online poslovne konferencije. Što sve stay-at-home ekonomija znači za biznis i brendove i kako na sve te izazove kvalitetno i brzopotezno odgovoriti. Oni koji još nisu, tek o tome trebaju sve naučiti.