IT industrija u Hrvatskoj razvija se nekim svojim zasebnim putem, nespecifičnim za ostatak gospodarstva. U volumenima još ne možemo pričati o značajnijem utjecaju na ukupni BPD niti na tržište rada, međutim trendovi iz godine u godinu pokazuju zavidan rast prema svim pokazateljima i možemo reći da se IT zdravo razvija na vlastitim nogama. Institucije su to nedavno potkrijepile i brojkama.
Hrvatska gospodarska komora u utorak je objavila detaljnu Analizu hrvatske IT industrije, koju je naručilo Udruženje za informacijske tehnologije HGK u studenome 2020. godine i ona je ažurirana verzija Analize IT industrije 2008. – 2017., koja je izrađena u studenome 2018. Autori studije su Boris Žitnik iz tvrtke OMNIAconsult te Dalibor Subotičanec iz Tvornice istraživanja.
Autori tako zaključuju kako IT industrija postaje sve raspršenija, a posebno se to odnosi na IT uslužna poduzeća. Sve je veći broj softverskih „obrtnika“, a ne „tvornica“. Porezni propisi omogućili su povoljniji porezni tretman novim malim poduzećima i zbog toga su mnogi osnovali vlastite tvrtke i počeli raditi u njima za istog poslodavca.
Analizirajući brojke, u 2019. godini hrvatska IT industrija ostvarila je ukupni prihod od 26,99 milijardi kuna, uz godišnji rast od 12,4 posto. Peta je to godina zaredom kako promet domaćih IT tvrtki dinamično raste, i to po prosječnoj godišnjoj stopi od 8,3 posto. Pri tome je najbrže rastao prihod IT uslužnih tvrtki, a nakon njih poduzeća iz kategorije Ostali koja se također najvećim dijelom sastoji od IT uslužnih mikropoduzeća.
Izvoz rapidno raste
Prvih 10 IT tvrtki po ukupnom prihodu u 2019. godini bile su: M San Grupa (2,07 milijardi kuna), Ericsson Nikola Tesla (1,57 milijardi), King ICT (764 milijuna), Combis (762), Huawei Technologies (664), Mercury Processing Services (392), Span Grupa (356), Microline (355), S&T Hrvatska i Makromikro (329). Još je 10 tvrtki ostvarilo promet veći od 200 milijuna, a njih 22 iznad 100 milijuna kuna prometa.
Ukupan prihod industrije realiziran na stranim tržištima rastao još i brže, prosječno po stopi od 14,9 posto, dok je realizacija na domaćem tržištu porasla za 11,4 posto. Udio izvoza u ukupnom prihodu u petogodišnjem je razdoblju povećan s 25 u 2015. na 29,8 posto prošle godine.
U 2019. izvoz računalnih usluga iz Hrvatske dosegao je 649 milijuna eura (4,87 milijardi kuna). Udio IT industrije u ukupnom izvozu usluga iz zemlje te je godine iznosio 4,3 posto. U posljednjih pet godina izvoz raste po stopi od 18,6 posto naspram rastu ukupnog izvoza usluga zemlje od 9,9 posto.
Autori objašnjavaju kako hrvatska IT industrija raste potaknuta umjerenom domaćom, a posebno izvoznom potražnjom prema razvijateljima softvera, novom valu brzorastućih izvozno orijentiranih kompanija i nekoliko stotina programerskih mikro tvrtki, velikim dijelom u stranom vlasništvu, čiji godišnji rast prometa i izvoza često prelazi i 50 posto. Softverskih proizvoda koji su globalno značajnije prepoznatljivi relativno je malo, najviše dvadesetak. Takve proizvode nude Infobip, Ericsson Nikola Tesla, Media Soft, GDi Gisdata, Photomath, Microblink, Mireo, Visage, Nanobit, Agrivi i dr.
Autori su uočili da je u petogodišnjem razdoblju novostvorena vrijednost industrije rasla brže od ukupnog prihoda. U prošloj godini iznosila je 8,71 milijardu kuna, uz godišnji rast od 15,2 posto. U posljednjih pet godina novostvorena vrijednost raste po prosječnoj stopi od 12,8 posto, što je autorima Analize dokaz da je IT dio BDP-a koji daleko najbrže raste.
Zagreb centar IT industrije
Broj IT tvrtki u 2019. je iznosio 5.718 (4,2 posto od ukupnog broja tvrtki u nefinancijskom sektoru gospodarstva). No od tog broja njih 1.650 ostvarilo je promet ispod 100 tisuća kuna, odnosno nula kuna, tako da ih je aktivno sve skupa oko četiri tisuće. Sveukupno gledano u posljednjih pet godina broj IT tvrtki povećao se za 7,8 posto, naspram 5,5 posto, koliko je zabilježilo ukupno gospodarstvo. Po tipu poduzeća daleko najveći dio njih, 2.895 ili 50,6 posto, bile su mikrotvrtke svrstane u kategoriju Ostalo. Radi se o masi izrazito malih, pretežno uslužnih IT tvrtki, u pravilu nedavno osnovanih. Drugi najveći dio IT tvrtki bila su IT uslužna poduzeća, njih 2.227 ili 38,9 posto. Proizvođačke IT tvrtke u ukupnom su broju poduzeća u IT industriji sudjelovale s 0,8 posto, a IT trgovci s 4,0 posto.
Hrvatska IT industrija izrazito je koncentrirana u Gradu Zagrebu koji predstavlja 80 posto IT industrije. Međutim, ukupno, prihod informatičkih tvrtki u zadnjih pet godina najbrže se povećava u Virovitičko- podravskoj županiji (27,5 posto), slijedi Karlovačka (23,3) te Osječko-baranjska (21,8 posto). U razdoblju od 2008. do 2019. udio Zagreba smanjen je za 3,2 postotna boda.
Autori se pitaju hoće li u godinama koje slijede ostatak Hrvatske svoj udio u informatičkom kolaču od 20,8 posto dalje povećavati? Prema kretanjima zabilježenima proteklih pet godina, osobito pojavom novih brzorastućihtvrtki, to bi se moglo dogoditi, iako to „grickanje“ informatičkoga kolača od strane periferije vjerojatno neće ići tako brzo.
Analiza je također pokazala kako je hrvatska IT industrija prošle je godine dosegla brojku od 33.031 zaposlenog, što predstavlja 3,4 posto od ukupnog broja zaposlenih u nefinancijskoj industriji u zemlji. U posljednjih pet godina broj djelatnika u IT industriji raste po stopi od 8,3 posto (čime je stvoreno 10.885 novih radnih mjesta) prema 3,2 posto u gospodarstvu. Prosječna mjesečna neto plaća u 2019. godini iznosila je 8.582 kune, što je 48 posto više nego u prosjeku gospodarstva.
Uspoređujući IT trendove u Hrvatskoj sa ostatkom Europe (EU28), autori analize su jaz izračunali putem IT Gap indeksa, koji je u razdoblju 2012. – 2017. Bio stagnantan, a u 2018. godini narastao na 45,2 posto, odnosno za 11,7 posto godišnje. Da bi industrija u sljedećih pet godina dostigla prosjek EU28, bio bi potreban prosječni godišnji rast tog indeksa od 17,2 posto.
Po broju poduzeća, ukupnom prihodu i vrijednosti izvoza hrvatska IT industrija nalazi se pri dnu europske ljestvice, međutim po nekim pokazateljima raste brže od europskog prosjeka. Međutim rastu i druge zemlje, tako da se jaz između hrvatske IT industrije u odnosu na Europu sporo smanjuje. Sve tranzicijske zemlje, osim Slovenije, prestigle su Hrvatsku.
Autori zaključuju kako je IT industrija, koja je rasla četiri puta brže negoli BDP Hrvatske, perjanica našega gospodarstva. Možda s obzirom na trenutni udio zvuči malo pretenciozno, međutim kad bi Hrvatska u Europi rasla kao što raste IT u Hrvatskoj, imali bismo dobre argumente za razgovor o nekoj konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.