Agencija za odnose s javnošću i Public Affairs Grayling, povodom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, koje se poklopilo s početkom mandata nove Europske komisije, predstavila je pet ključnih trendova koji će oblikovati politiku Europske unije u sljedećih nekoliko godina. U skraćenoj verziji za Lider ih prezentira Nataša Trslić Štambak, direktorica tvrtke Grayling za jugoistočnu Europu.
1. Postaje li Ujedinjeno Kraljevstvo novi konkurent Europskoj uniji?
Ključna je premisa Brexita da će UK postati globalna trgovinska velesila kada se oslobodi okova Europske unije. Zadržavanje usklađenosti s regulativom Europske unije uvelike će olakšati budući trgovinski sporazum između Europske unije i UK-a s niskim carinskim tarifama i zabranama. Ipak, takvo usklađivanje rezultirat će puno težim postizanjem potpuno novih trgovinskih sporazuma s drugim zemljama, kao što je SAD, Kina, Indija, Japan i zemlje južne Amerike. Izgledno je da se UK neće usuglasiti s pojedinim regulativama Europske unije te će gospodarstvenici UK-a morati postati puno aktivniji u promicanju i zaštiti svojih interesa poput bilo koje druge zemlje, ali sada bez britanskih zastupnika u Europskoj uniji ili stalnog predstavništva UK-a u Europskoj uniji da ih brane iznutra!
2. Veliki iskorak prema digitalnom suverenitetu
Pitanje digitalizacije u Europskoj komisiji predvođenoj Junckerom strelovito se uspelo među prioritetima Europske unije te će nesumnjivo tamo i ostati sljedećih pet godina za vrijeme trajanja mandata ove Komisije. Novo vodstvo Europske unije prihvatilo je premisu s fokusom na 'digitalni suverenitet' s ciljem smanjenja ovisnosti Europske unije o inozemnoj tehnologiji i poboljšanju digitalne konkurentnosti. Usklađivanje europskih vrijednosti s konkurentnošću Europske unije ostat će ključni izazov budući da donositelji politika razgovaraju o novom zakonodavstvu o umjetnoj inteligenciji i režimima odgovornosti na digitalnim platformama prema Aktu o digitalnim uslugama (Digital Services Act). Pri tome je cilj i oponašati međunarodni utjecaj Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) te na taj način pozicionirati Europsku uniju kao predvodnika globalne digitalne ekonomije.
3. Europski zeleni sporazum vraća stare tabue
Na pitanje koja će područja politike biti uključena u Europski zeleni sporazum samo nekoliko mjeseci prije njegove objave u prosincu, Frans Timmermans izjavio je da 'više nema tabua'. No jedan drukčiji set tabua upravljanja Europskom unijom ostaje - oni koji su došli na vidjelo tijekom europske dvostruke krize početkom ovog desetljeća (državni dug i migracije) - i Europski zeleni sporazum je postavljen da ih vrati u prvi plan. Prvi tabu je konsenzus. Komisija je predložila reformu 16-godišnje Direktive u više navrata, prvi put u 2003. kako sporazum o oporezivanju zahtijeva konsenzus. Drugi tabu su fiskalni transferi. Sporno desetljeće reforme Eurozone pokazalo je da su zemlje Europske unije spremne prihvatiti veliku solidarnost u jamstvima duga sve dok se strašni 'fiskalni transferi' izbjegavaju. Nazovite to 'Mehanizam pravedne tranzicije', nazovite ga 'Strukturni fondovi', ali bez značajnih fiskalnih transfera u smjeru zapad-istok nema klimatske neutralnosti do 2050. Komisija to zna! Također ćemo morati pažljivo promatrati rastuće reakcijske snage. Svi pokušaji razvitka okvira EU-a za migraciju razbijeni su političkim jazom koji se stvorio među nekoliko država članica. Klimatska politika, ako se loše rukovodi, može uzrokovati jednake probleme. Nitko to neće htjeti čuti, ali teme za razgovor iz 2014. godine kojih se svi pribojavaju vraćaju se u Bruxelles.
4. Jačanje veza između Europske unije i Kine
Mnogi stručnjaci sugeriraju da će ova godina biti godina 'Europa za Kinu'. Dva bloka imaju za cilj stvoriti čvrstu osnovu za suradnju na godišnjem bilateralnom samitu u Pekingu koji se održava u travnju 2020., kada će se kineski premijer Li Keqiang sastati s novim vodstvom Europske unije. U rujnu će Njemačka biti domaćin summita EU-Kina na kojem će se po prvi put predsjednik Xi Jinping sastati sa svim šefovima država Europske unije kao i s predsjednikom Europske komisije i Vijeća. Također, čelnici trebaju postići dogoočekivani Sporazum o ulaganjima između Kine i Europske unije kako bi se osigurao veći pristup tržištu i jednaki uvjeti za europske tvrtke. Europska unija sada ima priliku iskoristiti otvaranje Kine jer obje strane imaju zajednički interes u očuvanju multilateralizma. Doista se 'zajednički front' potreban za jačanje bilateralnih veza sada čini bliži nego ikad. S druge strane, to će stvoriti napetost s najbližim europskim trgovinskim partnerima Japanom i SAD-om. Slijedi burno razdoblje!
5. Gradovi pokazuju mišiće
Šira tema 'reguliranja ekonomije dijeljenja' u Bruxellesu je posljednjih nekoliko godina zaustavljena, što je potaklo europske gradove na pokazivanje mišića. Od održive mobilnosti do kvalitete zraka, kružne ekonomije, digitalne transformacije i integracije mladih migranata i izbjeglica - većina današnjih razvojnih izazova u Europskoj uniji u rukama je europskih gradova. Gradovi postaju pokretač za premošćivanje jaza između inicijativa koje predvodi Bruxelles i njihove provedbe. Europski gradovi, u kojima živi gotovo tri četvrtine Europljana, postat će važniji nego ikad u politici Europske unije: treba ih gledati kao stotine mini vlada s kojima će tvrtke morati izravno sudjelovati u kampanjama zagovaranja.