Miroslav Kovačić, predsjednik hrvatske asocijacije Seeport, jučer se na svojim društvenim profilima osvrnuo na područje pogođeno potresom i, kako je napisao, područje od Petrinje do Kostajnice Hrvatska je zaboravila i prije ove katastrofe. Ponukani svime što je napisao i činjenicom da sa suradnicama na tom području ima farmu goveda i peradi upitali smo ga kakva je poslovna situacija u Baniji.
Kao što je napisao u objavi i nama je ponovio da se ovoga područja nitko nikad ne sjeti, a u gorem je stanju od Slavonije. Kovačić kaže da je u zadnjih deset godina iselilo toliko ljudi da cijelo područje polako odumire. Depopulacija je, kaže, dovela do toga da je nemoguće organizirati bilo kakav smislen posao jer nema ljudi tj. radne snage.
Dodaje kako u EU sigurno postoji set mjera kojim bi se omogućilo da se ovom području zaista pomogne jer se neće nitko vratiti, a ni ostati ako im se na neki način ne omogući da tu dostojanstveno žive i rade.
Govoreći o poljoprivredi, Kovačić kaže da je jako teško pripremiti dokumentaciju te da su mnogi programi ograničavajući. Izlazi se u susret mladim poljoprivrednicima s nekim mjerama dok su ostali zapostavljeni. Dodaje da nema ništa protiv toga da se daje mladima ali da se mora misliti i na ostale.
Osim toga veliki problem je birokracija.
- Nama je tvrtka registrirana u Zagrebu ali tu nam je cijela poslovna aktivnost pa nismo mogli sudjelovati u programima za kupovinu mehanizacije jer smo morali biti lokalno registrirani – daje nam Kovačić primjer problema koji zapravo ne bi trebao postojati, jer teško da se uzgojem goveda i peradi može baviti u Zagrebu.
Što se tiče EU fondova i poljoprivrede Kovačić kaže da nedostaje fleksibilnosti ali da se ona lobiranjem može iskamčiti iz Europske unije.
- Za ovakva područja moraju postojati fleksibilnija pravila – kaže Kovačić pa dodaje kako je i eko poljoprivreda, koja je na ovom području moguća, izbirkoratizirana toliko da se na kraju ne isplati proizvoditi na takav način jer nije isplativo.
Za kraj, Kovačić kaže da je veliki problem i infrastruktura i daje primjer pružnog prijelaza koji je propao, a HŽ ga nikad nije obnovio. S druge strane pruge je zemlja koja zarasta jer traktori, goveda, ljudi, nitko ne može na drugu stranu...