Zaustavi li virus iz Wuhana globalnu industriju putovanja, Hrvatska će biti među većim žrtvama i pokazat će se da pati od prevelike ovisnosti o turizmu
Premda koronavirus nije zabilježen u Hrvatskoj, ipak je već pala prva žrtva bolesti koja se širi iz kineskog velegrada Wuhana. To je – bar ako se vjeruje premijerovu obrazloženju – sad već bivši ministar zdravstva. Andrej Plenković rekao je da je Milan Kujundžić smijenjen jer je u situaciji kad treba pripremiti mjere obrane od koronavirusa bio fokusiran na pojašnjavanje tema koje nemaju veze s resorom zdravstva.
A što se za to vrijeme događa s virusom i posljedicama na biznis i poslovne kontakte na relaciji Kina – Europa/Hrvatska u oba smjera, a posebno na turizam? Prvi čovjek Unilinea Boris Žgomba potvrdio nam je da domaći biznismeni odgađaju poslovna putovanja u Kinu, a turističke ture su ionako rijetke. S druge strane, sretna je okolnost što Kinezi u vrijeme njihove Nove godine u pravilu ne putuju, pa je jedna turistička grupa u Dubrovniku koja je izazvala pozornost iznimka. Turistički djelatnici nadaju se da će epidemija jenjati do proljeća, kad Kinezi kreću u turističke posjete u Europu, pa i u Hrvatsku.
Žgomba kao predsjednik Udruženja putničkih agencija HGK objašnjava da Hrvatska, kao i cijela Europska unija, prati upute Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), prema kojima se 'ne preporuča putovanje u regiju Hubei', gdje je, u glavnom gradu Wuhanu, epicentar zaraze. S druge strane, kineska vlada za stupanj odlučnije, preporučuje ('strongly recomendded') kineskim putničkim agencijama da obustave sva grupna putovanja u Kini i izvan države u sljedećih tjedan dana.
Iz ovoga bi se moglo zaključiti kako se očekuje da epidemija eskalira u tom razdoblju te da bi se stanje nakon toga moglo početi smirivati. No stručnjaci procjenjuju će virus zaraziti desetke tisuća ljudi (do utorka je u Kini zabilježeno 4515 slučajeva, od čega 106 smrtnih) te da će sve potrajati nekoliko mjeseci. I WHO je ovog tjedna ispravio procjenu prijetnje koronavirusa s 'umjerene' na 'povišenu' na međunarodnoj razini.
Za to vrijeme biznis zbraja prve štete. Odmah su reagirale burze – u Europi je zabilježen pad od dva posto, odnosno 180 milijardi eura, europske agencije otkazuju kineske ture i vraćaju novac, Hong Kong je prekinuo željeznički i trajektni promet s kontinentalnom Kinom. Kolateralna žrtva je i – Apple. Plan američke kompanije da poveća proizvodnju iPhonea za 10 posto u prvoj polovini ove godine mogao bi propasti zbog epidemije.
A gdje je tu Hrvatska? Problem bi bio ako bi epidemija potrajala i kad bi zaustavila globalnu industriju putovanja. No, u tom slučaju, Hrvatska bi bila među većim žrtvama, jer bi koronavirus definitivno 'dijagnosticirao' još opasniju gospodarsku tegobu – nizozemsku bolest. Riječ je o ovisnosti o eksploataciji jednoga prirodnog resursa nauštrb proizvodnje. Nizozemska je sredinom prošlog stoljeća postala ovisnik o eksploataciji plina, a Hrvatska je danas s 20-ak posto udjela turizma u BDP-u opasno izložena nizozemskom virusu.
I to nije prvi put. Sjetimo se kako je u Hrvatskoj, a posebno uz Jadran, zapostavljan vinski biznis, a posebno maslinarstvo. Turizam je bio znatno unosniji, sve do rata. Tek kad je turizam stao, obnovljeni su vinogradi i maslinici.
Naravno, ne postoji terapija za brzo liječenje nizozemske bolesti. No koronavirus bi mogao biti signal hrvatskim vlastima da strategiju okrenu od turističkih i drugih usluga i potrošnje prema proizvodnji, kako bismo bili što otporniji na neke nove viruse koje možemo očekivati u budućnosti. Smjena jednog ministra izgubljenog među svojim nekretninama možda pomogne premijerovom rejtingu, ali neće pomoći gospodarskoj preobrazbi Hrvatske.