Kad se jedna vrata zatvore, druga se otvore. Online platforme, virtualne usluge, internetske trgovine, dostava na kućnu adresu, ali i promjena djelatnosti i pokretanje novih projekata, najčešći su potezi kojima su se poduzetnici suprotstavili pandemiji. Neke od tih mjera možda će se pokazati promašenima, ali kolektivna pamet (preživjelih) poduzetnika nakon ovih izazova dobiva novu dimenziju
Ako se i egzotično voće može uzgajati u Zagrebu, koji ima jake zime, što bi se tek moglo u Dalmaciji!? Uzgajivač egzotičnog voća i povrća Ivan Šulog to stalno govori Dalmatincima i misli da će oni sada zahvaljujući pandemiji COVID-19, kad je turizam problem, shvatiti da im je zemlja rudnik zlata.
Ovo je samo jedan od aktualnih primjera koji ilustriraju otrcanu frazu prema kojoj je kriza prilika. Šulog tu priliku koristi. Pandemija je, doduše, prekinula neke njegove planove, ali zatvaranjem Europske unije i poskupljenjem prijevoza s dalekih odredišta otvorilo mu se veliko tržište. A i tvrtkinu budućnost, u smislu uzgoja i ciljanih tržišta, Šulog vidi globalno.
Korona ih natjerala u izvoz
Slično su reagirali u pazinskoj Internovi koja se bavi izradom namještaja za hotele. Kad su domaći hotelijeri povukli ručnu s investicijama, Nenad Carić okrenuo se bogatijim tržištima Austrije, Njemačke i Švicarske, gdje golema ulaganja nisu stala.
U izvoz se, pritisnut koronom, upustio i Plesni centar Zagreb by Nicolas. Online tečajevi plesa i rekreacije za djecu i odrasle proširili su mu tržište ne samo izvan Zagreba nego i na regiju. Izvoznik 'iz nužde' postao je i vinar Josip Galić. U izvoz se upušta i ticketing-agencija Entrio Berislava Marszaleka, koja je u posljednjih nekoliko mjeseci prodala više od 25.000 virtualnih ulaznica za stotinu virtualnih i hibridnih događanja. Potencijal tog projekta prepoznao je i Fil Rouge Capital pa je odlučio uložiti 500 tisuća eura u Entrio i tako poduprijeti daljnji razvoj i širenje poslovanja izvan regionalnih granica.
I kod zubara se može ići virtualno!
U Udruzi Glas poduzetnika (UGP) procjenjuju da su se neki članovi uspjeli oduprijeti krizi i ostvariti uspjehe širenjem poslovanja, promjenom načina poslovanja ili potpunim zaokretom u poduzetništvu.
– Većina članova svoje usluge počela je voditi virtualno i to radi vrlo uspješno, bez obzira na to je li riječ o industriji događanja, koja je pretrpjela najsnažnije udarce krize koju je prouzročio COVID-19, ili o tečajevima plesa, za koje bismo nekad rekli da je nezamislivo da se održavaju online – poručuju iz UGP-a i tvrde da je moguć opstanak, pa i širenje poslovanja, čak i kad sva druga pravila navode drukčije.
Prelazak na virtualnu varijantu jedan je od najeksploatiranijih kanala poslovanja inspiriranih koronavirusom, pa je tako Tomislav Lauc u svojoj stomatološkoj poliklinici Apolonija ponudio virtualne stomatološke preglede! Mogao bi to biti dobar putokaz za reformu javnog zdravstva… kad se netko jednoga dana u dalekoj budućnosti tog posla zaista prihvati.
Kompletan zaokret u poslovanju
Posebna skupina poduzetnika temeljito je promijenila poslovni fokus. Nikola Mujdžić Reščić s pomoću svog je Merituma organizirao koncerte i evente, a danas se kao partner startupa CityX Apps bavi digitalnom transformacijom gradova, općina i tvrtki. U suprotnom smjeru krenuo je Jurica Rešetar. Njegova programerska tvrtka Eternax bavi se tehnologijom interneta stvari (IoT-a), ali prije nekoliko mjeseci počeo je razvijati unutarnje farme hrane za proizvodnju superhrane koja obiluje mikronutrijentima, zvane mikrozelenje. Nemiran poduzetnički duh Dejana Juranića u koroni je vodio od dostave povrća preko dostave ogrjeva do online treninga…
Korona je dramatično promijenila niz poduzetničkih sudbina i neće sve imati sretan završetak. Neke od mjera iz ove priče možda će se pokazati promašenima, neke će možda pomoći u preživljavanju, ali neke će – poput novootvorenih webshopova – nakon normalizacije pasti u drugi plan. No kolektivna pamet (preživjelih) poduzetnika svakako nakon ovog izazova dobiva novu dimenziju.
Kriza kao poticaj za novu poslovnu logiku
U tom kontekstu vratimo se na kraju tezi Ivana Šuloga s početka ove priče o vrijednosti poljoprivrednog zemljišta, koja je spoznata sada, tijekom turističke suše. Pritom se treba prisjetiti kako su upravo maslinarstvo i vinarstvo na Jadranu doživjeli veliki revival u 90-ima, kad je u ratu stao turizam. Iako se turizam (prije korone) vratio, opstala je i proizvodnja vina i maslinovih ulja. Možda će, prema toj logici, ova kriza biti nov okidač za bolje korištenje poljoprivrednog zemljišta, ali i za povratak proizvodnji, pronalaženje posebnih niša te globalnu i izvoznu poduzetničku orijentaciju. Pa makar to bili i potezi iznuđeni koronom.