Prošla je godina bila više nego uspješna za fondovsku industriju. Osim što se povećao broj otvorenih investicijskih fondova, povećala se i njihova ukupna imovina, koja sad iznosi 22,5 milijardi kuna. Usporedimo li taj podatak s krajem 2017., kad je ona iznosila 18,5 milijardi kuna, i potkraj 2018. kad je samo blago porasla na 19 milijardi kuna, rast od tri i pol milijarde u godinu dana itekako je dobar. Koliko su fondovi bili uspješni i što se može očekivati u 2020. godini, pročitajte u tekstu Aleksandre Brzić.
Ako ste pogledali ijedan holivudski film o američkoj financijskoj industriji, vjerojatno poslovanje investicijskog društva zamišljate kroz prizmu vike. Gotovo nema scene u takvim filmovima u kojima netko ne viče, bez obzira na to je li dobio ili izgubio novac. Ljudi stalno viču, na telefon, na suradnika, partnera, partnericu, šefa, podređenoga, nekog neodređenog... A to je zabluda. Ako pitate domaće upravitelje fondova, ni njihov posao ni njihov radni dan ni izbliza ne izgledaju kao scene u takvim filmovima. A kako izgledaju, pročitajte u tekstu Ksenije Puškarić.
Prokljuviti u što ulagati može biti prilično izazovno, svakako ne zbog manjka informacija, koje u digitalnom vremenu pljušte odasvud, možda baš zbog njihove obilnosti. Najsigurniji je način prije ulaganja potražiti savjet onih koji su svakodnevno preko ušiju u investicijama. Stoga donosimo vodič za ulaganja u 2020. koji su nam pomogli skrojiti menadžeri hrvatskih investicijskih fondova. Piše Nikolina Oršulić.
Bitcoin pao na najnižu razinu', 'Tržišta kriptovaluta izgubila milijarde', 'Kriptovalute u slobodnom padu' – svaki dan upozoravaju senzacionalistički medijski naslovi, tjerajući tako profesionalne investitore od bilo kakvih ozbiljnih ulaganja u digitalni novac. Ta se dugogodišnja praksa ipak mijenja pa investicijski fondovi, posebno oni rizičnoga kapitala, već neko vrijeme ulažu i u kriptovalute i u kompanije u kriptovalutnoj industriji. Piše Vedran Harča.
Prilog o fondovskoj inudstriji možete pročitati u digitalnom i tiskanom izdanju LIdera.