Kad je Benetton prije sedam godina svoju proizvodnju selio iz Istre u Slavoniju, Labin je bio na rubu gospodarskog sloma. Tadašnji gradonačelnik Tulio Demetlika tražio je zamjensku proizvodnju, kako ne bi dobio 200 socijalnih slučajeva. Istovremeno su u Padovi, u kompaniji Carel koja se bavi tehnologijama upravljanja i ovlaživanja zraka za klimatizaciju i hlađenje, razmatrali mogućnosti otvaranja novog pogona izvan Italije.
- Nakon serije potresa u Italiji tražili smo drugu lokaciju, da ne držimo sva jaja u istoj košari, odnosno da budemo koliko-toliko zaštićeni od sličnih nepogoda, a i da nam bude prihvatljivo s obzirom na cijenu rada – objašnjava direktor operacija za Hrvatsku Raffaele Rossi.
Interesi su se susreli i Carel je došao u Hrvatsku – srećom u Istru, a ne u Zagreb ili na Baniju. Talijani su preuzeli dojučerašnje tekstilne radnice i tako je Labin niskoakumulativnu tekstilnu industriju bezbolno zamijenio IT-em u kojem se ostvaruje znatno veća dodana vrijednost.
No, prekvalifikacija tekstilki u operaterke koje prate proizvodnju matičnih ploča i drugih elektroničkih komponenti nije bila jednostavna, dosta se toga učilo u Italiji, pa se znanje piramidalno prenosilo u labinsku industrijsku zonu, priča nam članica Uprave Sanja Radas. Danas je pogon u Hrvatskoj na najvišoj tehnološkoj razini, a u Padovi se bruse samo najzahtjevniji detalji.
Istini za volju, nije prekvalifikacija jedina promjena. Carel je došao u tvornicu u kojoj je prosječna plaća bila manja od 4000 kuna, svake je godine povećavana i danas je prosjek iznad 5100 kuna. No, i tako je labinski pogon sasvim konkurentan, pogotovu u usporedbi s troškom rada u Italiji. Sve u svemu, do sada je u postojećoj tvornici u opremu, tehnologiju i proizvodne linije uloženo oko 12 milijuna eura.
Priča je još jedinstvenija jer su Talijani u Labin povukli svoje dobavljače – ambalažera Euronewpack Albu i plastičara Bibetech, a za njima je došao i Novation Tech, koji proizvodi dijelove od karbonskih vlakana za bolide Formule i avio industriju. Carel je, dakle, 'povukao' za sobom tri talijanske kompanije, koje su u Labinu otvorile 80-ak novih radnih mjesta.
I to nije sve! U međuvremenu je Carel Adriatic povećavao proizvodnju. Prihodi su u pet godina učetverostručeni i u 2020. su prešli 350 milijuna kuna, uz iskazanu dobit od 65 milijuna kuna. Danas 250-ak zaposlenih u Carelu radi u tri smjene, i rijetki dižu oči s kompjutera dok novinar namjernik prošeće proizvodnim pogonom. Posla je preko glave i ova je hala već prenapučena jer kompanija raste brže od tržišta. Da narudžbe ne bi morali odbijati, u susjedstvu već grade drugi pogon, u kojem će posao naći još 70-ak radnika.
U novu tvornicu koja će se prostirati na 5.200 četvornih metara ulaže se još pet milijuna eura, i bit će namijenjena proizvodnji električnih panela i ovlaživača za koje imaju snažan plan rasta u Europi. Istaknuo je i da su već tijekom prošle godine započeli
Premještanje proizvodnje panela za europske kupce iz Italije u Hrvatsku već je započelo, i prvi čovjek Carela Pietro Rossato ocjenjuje da se ta odluka pokazala vrlo uspješnom. Otvaranje novog pogona planirano je za drugi kvartal, i tada će Carelove tvornice u Labinu, kad budu potpuno funkcionalne, postati najveći proizvodni pogon Grupe.
Naravno, stalno usko grlo za naraslu potražnju je u nabavi mikročipova, a Radas napominje da se sad susreću i s novim problemom - nedostatkom radne snage. No, zasad sve funkcionira, pa je labinski nasljednik Benettona u prvoj godini korone povećao prihode 36 posto. Otprilike toliko je povećan i izvoz, koji čini oko 97 posto prihoda, a vanjskotrgovinska bilanca je oko 277 milijuna kuna viška izvoza nad uvozom. Uostalom, jedna od mantri u labinskoj tvornici je supstitucija uvoza, pa stalno šire mrežu domaćih dobavljača, poput Altproa i drugih tvrtki.
- Jedna od naših strategija je biti blizu naših kupaca. Isto tako želimo i s našim dobavljačima – zaključuje Sanja Radas.