Istarski vinar Marko Fakin u prethodnih je jedanaest godina ulagao najviše u vinograde, vodeći se poslovnom filozofijom da je kvalitetna sirovina itekako važna u proizvodnji kvalitetnih vina. Većinu proizvodnje čini malvazija, lokomotiva male obiteljske vinarije u selu Bataji podno Motovuna, najpoznatija istarska sorta koja za sobom povlači i druga vina.
Premda nakon jedanaest berbi Marko Fakin sebe smatra mladim vinarom, pet uzastopnih Decanterovih zlatnih medalja daje mu za pravo da na pitanje o razvoju svog vinskog biznisa samouvjereno ustvrdi kako će u idućih deset godina izaći sa još ozbiljnijim vinskim etiketama i ući u tržišnu utakmicu sa najboljim vinarijama na svijetu. Kako bi ostvario taj ambiciozni cilj, u idućih pet godina planira uložiti u novu vinariju, prijeći na ekološku proizvodnju i ostati posvećen kvaliteti. Velike količine ovog istarskog vinara ne zanimaju, a o širenju proizvodnje razmišlja samo do one točke u kojoj će on sam moći imati uvid i kontrolirati proizvodnju svake butelje od početka do kraja. Počeo je sa četiri naslijeđena obiteljska hektara vinograda, sada je na 37 hektara, a uz pomoć europskih poticaja uskoro ih planira podići još deset hektara.
Sa stopostotnim prinosom mogao bi godišnje proizvesti od 300 do 400 tisuća butelja, ali Marko Fakin prinos reducira, zbog koncentracije okusa koju želi postići, kako bi ostvario maksimum u kvaliteti, imao optimalne parametre i perfektno izbalansirane omjere gustoće, ekstrakta, kiselina i šećera.
- U 2020. smo bili na nekih 120 tisuća butelja, što je jako mali prinos po hektaru, ali to je vrh kvalitete. U ovom poslu je bitno uložiti puno rada i truda ali je bitno i eksperimentirati. Da biste se istaknuli u masi morate imati hrabrosti i napraviti nešto drugačije. Mi smo spremni unaprijed se odreći količine. Financijska strana mi jest važna, ali kvaliteta mi je najvažnija – upućuje nas Fakin u svoju poslovnu filozofiju vrhunske kvalitete sa kojom se uspio istaknuti i na Decanterovom natjecanju, najvažnijem u vinskom svijetu, na koje godišnje pristigne od 16 do 19 tisuća uzoraka iz cijeloga svijeta, vina svjetske klase, među njima i ona iz najjačih vinskih regija.
Istra još uvijek nije u toj kategoriji, što je postigla sa maslinovim uljem, no sve je više kvalitetnih vinara i kao vinska regija sve je prepoznatljivija. Mahom mali obiteljski proizvođači svjesni su da je jedini način kako se mogu nametnuti na tržištu upravo kvaliteta. Jedni drugima jesu konkurencija, ali pozitivna, u kvalitativnom smislu, trudeći se proizvesti što bolje vino.
– Istra je kao vinska regija nešto novo na tržištu i zanimljivi smo. Svijet nas je prepoznao. Geografski smo dobro smješteni, imamo fuziju s turizmom koji nam daje na prepoznatljivosti, naša vina su vrhunske kvalitete i to za nižu cijenu nego u nekim poznatijim vinskim regijama. Nas je ovdje u motovunskom kraju sedam vinara. Radili smo neke zajedničke akcije, držimo se zajedno, a otkad nas je više u poslu svima nam je bolje jer ljudi radije dolaze obići sedam vinarija nego samo jednu – promišlja nagrađivani motovunski vinar, svjestan da mu je razvijeni istarski turizam itekako povećao prodaju na kućnom pragu.
Najviše vina proda kroz horeca kanal, od Zagreba do Dubrovnika ali i u SAD-u i na drugim izvoznim tržištima. Za ulazak na police trgovačkih lanaca nema dovoljne količine, ali takve mu nisu ni ambicije. Njegovu hrabrost, inovativnost, ljubav, strast i posvećenost prepoznali su i u američkom Forbesu, a nakon teksta o maloj vinariji u malom selu pored malog Motovuna koja proizvodi vina svjetske kvalitete, narasla im je prodaja u SAD-u ali i na domaćem tržištu.
Pomažu i nagrade. Fakinu je najdraža ona iz 2011. sa Vinistre koja mu je bila odskočna daska, ali svakako su najvažnije one sa Decantera, najvećeg i najznačajnijeg svjetskog natjecanja u vinima. – To natjecanje, iako je sudjelovanje na njemu skupo, nam je najjeftiniji način da dođemo do izražaja i da se natječemo sa najboljima na svijetu. Jedina smo vinarija iz Hrvatske kojoj je uspjelo da pet godina za redom dobivamo zlatnu medalju na Decanteru, što bi u sportskom svijetu bilo kao da pet godina za redom osvajamo zlatnu medalju na Olimpijadi. To nam puno znači kad idemo u izvoz. Kad ljudi vide zlatne medalje sa Decantera vjeruju u to vino iako ga još nisu ni kušali – pojašnjava Fakin zakonitosti vinskog biznisa i zaključuje da je u jedanaest godina u vinarstvu najviše ulagao u vinograde, zato jer je kvalitetna sirovina jako važna stavka u proizvodnji kvalitetnih vina.