U kontekstu državnog i privatnog zanimljivo je pogledati kako su se mijenjale plaće u odnosu na vrijeme prije pandemije. U godinu dana, od veljače do veljače, prosječna neto plaća porasla je 3,7 posto.
Najveći dobitnici su sljedeće djelatnosti: popravak i instaliranje strojeva i opreme (+21,9%), proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (+18,2%), informacijske uslužne djelatnosti (+14,4%), računalno programiranje (+10,8%) te, iznenađujuće, sportske, zabavne i rekreacijske djelatnosti (+10,6%).
Tek onda slijedi prva 'državna' djelatnost – zdravstvena zaštita (+9,5%). Ovo navodi na zaključak da su se privatnici dobro okoristili koronavirusom. No, s druge strane, cijelom državnom i javnom sektoru plaće su rasle iznad prosjeka – u obrazovanju 6,2%, u socijalnoj skrbi 4,6%, u javnoj upravi 4,4%.
Dotle je čak 18 djelatnosti (mahom privatni sektor) imalo niže plaće nego prije pandemije. Najviše su stradale putničke agencije (-15,3%), iznenađujuće telekomunikacije (-12,2%), proizvodnja motornih vozila (-11,5%) i zračni prijevoz (-10,6%). Dakle, koronaistina nije ni crna ni bijela, ima privatnika kojima pandemija ide na ruku, ali je isto tako činjenica da se vlast pobrinula da nitko na državnim jaslama ne bude zakinut.