Od početka slijedeće godine poduzetnike i građane očekuju novi propisi. Mijenja se iznos minimalne plaće, nove su osnovice za obračun i plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje, kao i iznos naknade zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, i još mnogo toga. Uz pomoć porezne stručnjakinje Marije Zuber i drugih stručnjaka donosimo pregled promjena propisa od 1. siječnja 2022. i tijekom 2022.
Zuber ističe da će na temelju Uredbe Vlade zaposleni s minimalnom plaćom u slijedećoj 2022. dobiti više novca za puno radno vrijeme i cijeli mjesec proveden na radu. Taj je iznos 4.687,50 kuna bruto, a u djelatnosti graditeljstva na koju je proširena primjena Kolektivnog ugovora za graditeljstvo minimalna će plaća iznositi u visini plaće određene tim KU prema složenosti poslova na kojima radnik radi. Konkretno, riječ je o deset stupnjeva složenosti, pa će se minimalna bruto plaća u graditeljstvu kretati od 4.200 kuna do 11.130 kuna mjesečno. Osim toga, podsjeća Zuber, od 1. prosinca povećan je broj dodataka koji povećavaju minimalnu plaću te su proširena ovlaštenja inspekcije rada u nadzoru primjene Zakona o minimalnoj plaći i povećan broj prekršaja. Poslodavci su dužni do 1. veljače 2022. uskladiti ugovore o radu sklopljene s radnicima koji imaju pravo na plaću u visini minimalne plaće.
Od Nove godine promijenit će se i osnovice za obračun i plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje za sve obvezno osigurane osobe. Tako će za obrtnike obveznike poreza na dohodak osnovica iznositi 6.199,05 kuna mjesečno, za zaposlene članove uprave najmanje 6.199,05 kuna, za slobodna zanimanja 10.490,70 kuna itd. Zuber napominje da će se nove osnovice primjenjivati pri plaćanju doprinosa za siječanj 2022. koji dospijevaju u veljači 2022.
Mijenja se i iznos naknade zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom. Podsjetimo, poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika obvezni su zaposliti tri posto radnika koji imaju status osobe s invaliditetom. Ne ispune li tu obvezu, za svakog invalida kojega su trebali zaposliti, a nisu ga zaposlili, plaćaju mjesečnu naknadu u visini 20 posto minimalne plaće. To znači da će poslodavci od 1. siječnja naknadu plaćati 937,50 kuna mjesečno, a Zuber napominje da će prvo plaćanje novog iznosa biti pri plaćanju obveze za siječnja koja dospijeva u veljači 2022.
Novi je i maksimalni iznos plaće zaštićen od ovrhe koji će iznositi 4.724 kune, a primjenjuje se od 1. siječnja 2022., tj. već pri isplati plaće za prosinac koja s isplaćuje u siječnju.
Za donatore koji pomažu stradalnicima od potresa dobra je vijest da je izmjenama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona produžen rok za porezno dopustive donacije bez plaćanja PDV-a do kraja slijedeće 2022. godine. Također, produženo je korištenje poreznih olakšica za dane donacije potresom pogođenim područjima i za godišnju prijavu za 2022. Tako će porezno dopustivi izdaci obveznika poreza na dobit i pravo na uvećanje osobnog odbitka obveznicima poreza na dohodak – donacije za stradalnike potresom pogođenih područja, umanjiti poreznu osnovicu u poreznoj prijavi za 2021. i za 2022. godinu.
Smanjili prirez, pa poništili odluku
Nova će biti i porezno dopustiva kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba te će iznositi 2,68 posto, što je važno, naglašava Zuber, za primjenu čl. 14. Zakona o porezu na dobit.
U prvom polugodištu 2022. nove su i zatezne kamate. Za trgovačke ugovore zatezna kamata od 1.1. do 30.6. 2022. iznosi 7,49 posto, a u ostalim odnosima iznosi 5,49 posto godišnje.
Zakon o trošarinama usklađen je s direktivama EU, a neke odredbe stupaju na snagu 1.1.2022., a neke kasnije.
Novine su i u postupcima fiskalizacije. U Pravilniku o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisuje se postupak ispravljanja računa ako obveznik fiskalizacije ima potrebu promijeniti podatak o načinu plaćanja prethodno izdanog računa.
Mnogi su čekali novi Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori i dočekat će ga 4. siječnja 2022. Članstvo u HKG i nadalje će biti obvezno za sve pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, no mali poduzetnici ne plaćaju članarinu HGK-u, a za srednje i velike će se iznos članarine odrediti Odlukom Skupštine HGK. Uvodi se mogućnost dobrovoljnog učlanjenja za ustanove koje obavljaju društvenu djelatnost, a iznos članarine koju oni plaćaju utvrdit će se odlukom tijela HGK.
Neke općine i gradovi su od 1. siječnja 2022. promijenili stope prireza. Primjerice, Karlovac je smanjio prirez s 12 posto na devet posto, Rijeka s 15 posto na 14 posto, Otočac s devet posto na sedam posto, Varaždin s deset posto na 7,5 posto, Crikvenica s deset posto na sedam posto ... Zanimljivo je pak da je Split donio odluku da se prirez smanjuje s 15 posto na devet posto, ali tek od 1.1.2024., no vrlo brzo nakon toga gradski su oci poništili svoju odluku. Kako je rekla Zuber, 'niti je razumno da su je donijeli toliko unaprijed, a još je veći cirkus da su je ubrzo ukinuli'.
Zuber podsjeća da je donesen i novi Zakon o proračunu, a svrha mu je povećanje transparentnosti u planiranju i korištenju proračunskih sredstava. Ubuduće će se troškovi proračuna morati prikazivati transparentnije, jasno i razumljivo. Podsjeća i na to da su od Božića ove godine na snazi Izmjene i dopune Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Uvode se prekršajne sankcije za javna tijela koja ne osiguraju zabranu pristupa u prostor javnih objekata osobama koje ne posjeduju valjanu Covid potvrdu.
Promjene u drugim područjima
Odvjetnica Dora Ljevar također je navela novosti koje nas čekaju u slijedećoj godini. Primjerice onu o povećanju cijena gradnje javnim naručiteljima za do deset posto, što je omogućeno Zaključkom Vlade. HGK trenutno priprema smjernice za fleksibilnije ugovaranje cijena gradnje, po uzoru na FIDIC-ove klauzule o promjenjivim cijenama koje se kod nas ne koriste u dovoljnoj mjeri.
Navodi i promjenu u pružanju usluga parkiranja na uređenim javnim površinama i garažama koje postaju javne usluge, što obvezuje poduzeća na organizaciju povjerenstva za reklamacije potrošača i druge zakonske prilagodbe.
Kad je pak u pitanju zelena javna nabava, u postupcima središnje javne nabave je propisana obveza na uvrštavanje kriterija zelene javne nabave. Očekuje se proširenje te obveze i na druge postupke javne nabave.
Promjene su i za sniženja i sve moguće akcije tijekom kojih trgovac mora cijelo vrijeme držati vidljivima staru cijenu, novu cijenu i najnižu cijenu po kojoj je proizvod prodavan u proteklih 30 dana. Ako se roba po sastojcima ili drugim svojstvima značajno razlikuje od robe koja se prodaje u drugim državama EU, na proizvodu se ne smije napisati da je identičan proizvodu koji se prodaje u drugim državama EU. Razlike u robi trgovci će moći opravdati inspekciji s pozivanjem na zakonske razlike, očekivanja potrošača i slično.
Kad je pak u pitanju Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi, ugovori između dobavljača i kupaca u sektoru opskrbe hranom trebaju biti usklađeni sa zakonom najkasnije do 1. ožujka 2022.
Prema Zakonu o radu, promjene će se odnositi na radnike koji rade preko internetskih platformi, detaljnije će se definirati rad od kuće i vrijeme dostupnosti radnika nakon radnog vremena za pozive i emailove. Kad je pak u pitanju autorsko pravo u radnom odnosu, zakonom je dano pravo poslodavca na sva prava koja proizlaze iz autorskog djela koje radnik stvara tijekom radnog odnosa, i zato više nije potrebno to posebno ugovarati. Ovo je posebno bitno za softversku industriju i sve druge kreativne sektore. Također, prema Pravilniku o kovid potvrdama, svaki poslodavac koji vodi evidenciju o kovid potvrdama treba za to imati odgovarajući pravilnik, usklađen s GDPR-om.
S prvim danom nove 2022. godine u Republici Hrvatskoj se zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.
Riječ je o zabrani temeljem Zakona o gospodarenju otpadom, a odnosi se na kategoriju plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke do 50 mikrometara, s time da je i dalje dozvoljena upotreba vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje koje su tanje od 15 mikrometara i koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane.
Kupci više neće moći birati
Zakon o zaštiti potrošača prema kojem kupac proizvoda, ako ga je moguće popraviti, više neće imati pravo sam birati želi li zamjenski proizvod ili popravak proizvoda, što i trgovci trebaju navesti u općim uvjetima. Opći uvjeti trebaju jasno razlikovati prava potrošača po komercijalnom jamstvu od prava potrošača po pravilima za nedostatke stvari. Trošak vještačenja radi utvrđivanja postojanja mana stvari je do sad snosio trgovac ako je materijalni nedostatak nastao u roku od šest mjeseci, neovisno o tome je li odgovornost za nedostatak na trgovcu ili na potrošaču. U 2022. godini će taj rok za nedostatak biti godinu dana od dana predaje stvari, ali će trgovac moći od potrošača tražiti povrat plaćenog vještačenja kad trgovac nije odgovoran za nedostatak.
Novost je i ta da agencije za naplatu potraživanja ne smiju zvati osobe koje su povezane s dužnikom ili obrađivati njihove podatke. Povreda te obveze je kršenje odredbi GDPR-a, i treba je prijaviti AZOP-u.
Do kraja 2023. godine stranci rođeni od 1991. nadalje, kojima je barem jedan roditelj hrvatski državljanin u trenutku rođenja stranca, mogu zatražiti hrvatsko državljanstvo po jednostavnijim pravilima. Ovo je korisno za potomke naših iseljenika koji više ne trebaju dokazivati pripadnost hrvatskom narodu sudjelovanjem u radu folklornih klubova i slično.
Zlouporaba snimke spolno-eksplicitnog sadržaja je postalo novo kazneno djelo. Sankcionirat će se sve one koji intimne snimke, nastale uz pristanak i za osobnu uporabu, ustupe drugima bez pristanka snimane osobe i tako povrijede njeno pravo na privatnost. Kao kazneno djelo propisuje se i sankcioniranje djela koja su povezana s tzv. deepfake pornografijom, odnosno korištenjem moderne tehnologije kako bi se manipuliralo (eksplicitnim) sadržajem tako da se na slici ili snimci digitalno zamijeni lik ili se pomoću moderne tehnologije izradi novi, manipulativni sadržaj, s ciljem kršenja nečije privatnosti. Za ova kaznena djela propisana je kazna zatvora do jedne godine odnosno do tri godine ako je snimka postala dostupna većem broju ljudi.
Cenzura na internetu, sloboda putovanja u SAD
Sljedeća novost mogla bi donijeti cenzuru komentara na internetu. Naime, napominje Ljevar, izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima portali i drugi izdavači elektroničke publikacije su odgovorni za cjelokupni sadržaj koji objavljuju, uključujući i sadržaj koji generiraju korisnici, to znači da urednici i vlasnici medija mogu biti kažnjeni i zbog nekog npr. rasističkog komentara čitatelja ispod novinarskih tekstova na portalima. Ovo je već sad dovelo do cenzuriranja pa neki portali zabranjuju komentare čitatelja jer je kazna od 100 tisuća do milijun kuna.
Za sve one koji žele podnijeti tužbu Europskom sudu u Strasbourgu, skraćen je rok za tužbu sa šest na samo četiri mjeseca. A za sve one hrvatske državljane koji žele putovati u SAD uveden pojednostavljeni režim izdavanja dozvole ulaska u SAD.