S Nacionalnom razvojnom strategijom RH do 2030. se evidentno kasni, a postoji prostor za njeno poboljšanje, ocijenili su u srijedu predsjednik Republike Zoran Milanović i savjetnik predsjednika za ekonomiju Velibor Mačkić, poručujući da žele dati kvalitetan i konstruktivan doprinos izradi tog dokumenta.
Predsjednik Milanović i Mačkić to su izjavili nakon prve sjednice Ekonomskog savjeta predsjednika Republike Hrvatske, koji je osnovan početkom mjeseca.
Na sastanku, koji je potrajao više od dva sasta, raspravljalo se o prijedlogu Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, koji su predsjednik vlade Andrej Plenković i ministri predstavili 12. studenog, a koji je nakon toga upućen u jednomjesečno javno savjetovanje.
- Dokument nije loš, no pitanje je je li dovoljno dobar i mi ćemo dati svoj konstruktivan doprinos - izjavio je predsjednik Milanović.
Ustvrdio je i da u strategiji nema neprihvatljivih stvari, no ima nekih koje "nisu realne" i koje su možda previše "naskladištene" sukladno i obrascima koje Europska komisija očekuje.
- A s obzirom da smo o tome novcu ovisni, to je više od deset milijardi kuna godišnje, to su onda valjda i pravila igre - izjavio je Milanović.
Predsjednik Ekonomskog savjeta i posebni savjetnik predsjednika RH za ekonomiju Velibor Mačkić ocijenio je da se sa strategijom evidentno kasni, a da u samom dokumentu, sasvim konstruktivno rečeno, postoje mjesta za poboljšanje.
To je dokument koji je u suštini 'catch-all', ustvrdio je Mačkić, ali smatra da mu nedostaju jasni prioriteti.
Vi istodobno imate navedeno sve, dok s druge strane ne postoje mjere kada bi se nešto trebalo napraviti, izjavio je Mačkić.
Ocjenjuje da je strategija primarno napravljena kao instrument koji će poslužiti samo jednoj svrsi, a to je da se povuku sredstva iz europskih fondova.
Ureda predsjednika RH je početkom mjeseca izvijestio da je predsjednik Milanović osnovaoEkonomski savjet, a uz predsjednika Mačkića, za članove Savjeta imenovani su Đula Borozan (Ekonomski fakultet Osijek), Boris Cota (Ekonomski fakultet Zagreb), Bruno Ćorić (Ekonomski fakultet Split), Saša Drezgić (Ekonomski fakultet Rijeka), Ana Grdović Gnip (Fakultet za matematiku, prirodne znanosti i informacijske tehnologije Sveučilišta Primorska Kopar), Tomislav Hernaus (Ekonomski fakultet Zagreb), Mario Holzner (Bečki institut za međunarodne ekonomske odnose), Igor Matutinović (Sheffield Business School), Vinko Muštra (Ekonomski fakultet Split), Marina Tkalec (Ekonomski institut Zagreb) i Iva Tomić (Hrvatska udruga poslodavaca).