Rad na daljinu – Počinjemo prihvaćati prednosti i biti produktivni u ‘neproduktivnom‘ okružju

Iako je prošlo već više od godinu dana otkada smo se prvi put susreli s lockdownom i radom na daljinu, još uvijek zbrajamo njegove prednosti i nedostatke. Prisjetimo li se kako nam je bilo na početku, u ožujku prošle godine, shvatit ćemo koliko smo se do sada već prilagodili tom, mnogima od nas novom načinu rada.

Taj prijelaz dogodio nam se iznenada te smo ga zbog očuvanja zdravlja bili primorani prigrliti bez puno pogovora, što nije bilo lako. Dok neki i dalje zbog toga negoduju, mnogi su u radu na daljinu pronašli brojne prednosti te se čak više i ne žele vratiti u urede.

Kako bi podijelili svoja poslovna iskustva, Lider i Addiko bank organizirali su okrugli stol pod nazivom ‘Kada netipično postane tipično – kako je lockdown otključao naš potencijal?'. Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko Bank, istaknuo je da je njima u nadilaženju prepreka novog načina rada pomoglo to što jednostavno nisu imali drugoga izbora.

U svega desetak dana uspjeli su gotovo 500 radnika iz upravne zgrade prebaciti na rad od kuće. Preostalih 400 zaposlenika koji rade u poslovnicama, koji ujedno čine i najvažniji dio banke, nisu niti jednu minutu radili od kuće. Kako Žižek ističe, njih su maksimalno zaštitili.

– U najgorem periodu, u petom i šestom mjesecu prošle godine, dobili smo feedback da se 95 posto naših zaposlenika osjeća sigurno i zaštićeno, ne boji se ići na posao i nije im nelagodno zbog pandemije – istaknuo je Žižek te dodao da su uveli i hibridni model u kojemu dio zaposlenika radi od kuće, a dio na radnom mjestu.

Više vremena za sebe

Bilo zbog sigurnosti ili brojnih beneficija, globalno 73 posto zaposlenika želi i dalje nastaviti s radom na daljinu. U Hrvatskoj je taj broj čak i veći, 84 posto, s time da bi ih 15 posto radilo za manju plaću samo da mogu i dalje raditi od kuće. Ljudi su naprosto shvatili da im tehnologija u svakodnevnom poslovanju pomaže.

– U zapadnim zemljama ljudi najčešće vole raditi od kuće zbog fleksibilnosti, odnosno da si organiziraju svoj radni dan kako hoće. U Hrvatskoj je situacija malo drugačija – preslikali smo poslovni model rada od 8 do 4 u kuću – objasnio je Ivan Pakozdi, prodekan za razvoj i pročelnik Katedre za odnose s javnošću na Edward Bernays Visokoj školi za komunikacijski menadžment.

Istraživanja pokazuju da ljudi koji rade od kuće više vježbaju, zdravije jedu i imaju manje psihičkih poteškoća jer provode više vremena s dragim ljudima. Drugim riječima, imaju više vremena za sebe. U Hrvatskoj, kazao je Pakozdi, još uvijek nemamo takvu korporativnu kulturu da nam je sasvim normalno raditi od kuće.

Još uvijek u isto vrijeme imamo sastanak, kuhamo i pazimo na djecu. Također, starijim generacijama je trebalo puno više vremena da se prilagode novom načinu poslovanja. Kako onda organizirati vrijeme da budemo što efikasniji, produktivniji i nadasve kreativniji u uvjetima koji baš nisu prigodni za rad?

Pad kreativnosti?

Neka istraživanja govore da u korporativnim poslovima produktivnost čak i raste, međutim, smanjuje se kreativnost. Još uvijek se ne može naći nikakva kompenzacija tom fizičkom kontaktu i interakciji s ljudima.

Viktor Olujić, član Uprave Asseca, istaknuo je da oni kod svojih zaposlenika nisu primjetili pad kreativnosti, a ni produktivnosti.

– Kreativnih i inovativnih projekata u području digitalizacije bankarstva i drugih industrija smo imali i više nego prethodne godine. S jednom smo talijanskom bankom prošle godine unaprijedili i olakšali autorizaciju mobilnog plaćanja, a upravo u suradnji s Addiko bankom implementirali smo virtualnu poslovnicu, što je jedan izuzetno zanimljiv i moderan projekt. No, primijetili smo da nisu svi djelatnici spremni na kreativan način raditi od kuće – rekao je Olujić dodajući da im je bilo teško i oformiti interdisciplinarni tim programera, dizajnera, pravnika, da rade na skroz novom projektu.

– Tijekom prošle godine smo za neke specifične situacije čak organizirali i rad u firmi, upravo na kreativnim stvarima. Rekao bih da će kreativni ljudi uvijek naći kreativan način da riješe problem i, na kraju, budu kreativni – rekao je Olujić.

Neophodni neprijatelj

Pandemija je u njihove timove unijela potrebu za pojačanom formalnom i neformalnom komunikacijom, ali Assecova mjerenja korporativne kulture pokazala su čak i veću angažiranost njihovih djelatnika u ovim novim uvjetima.

Pozitivna je stvar, dakle, što ipak počinjemo prihvaćati prednosti rada od kuće. Ljudi shvaćaju da se s vremenom mogu naučiti biti produktivni u ovom ‘neproduktivnom’ okružju.

Naravno, bilo je stresnije jer nam je rad na daljinu bio nametnut odjednom, za razliku od drugih kultura poput američke, gdje takav rad u praksi postoji već dugo. No, fleksibilan način rada nesumnjivo ima ogromne prednosti, prvenstveno za zaposlenike, ali i za poslodavce. Pandemija je ubrzala promjene za najmanje pet godina i siguran sam da se pristup radu više neće vraćati na staro – istaknuo je Daniel Ackermann, predsjednik Uprave Degordiana.

– Jedan je naš kolega često znao reći da našem timu treba neprijatelj, a kada ga nema, treba ga izmišljati. Pandemija nam je bila neprijatelj koji nas je ujedinio – zaključio je Žižek.

Sadržaj je nastao u suradnji s Addiko Bank.