U bolnicama nije neuobičajeno stajati u redu ispred samoposlužnog aparata za kavu, tijekom višesatnih čekanja na pretrage. Međutim redovi za 'to go' kavu na kioscima Tiska i na benzinskim crpkama nisu do sad baš bili svakodnevna pojava. Naime, otkako je zbog koronavirusa zabranjen rad ugostiteljskih objekata, kava iz aparata na kioscima, u pekarama i na benzinskim postajama postala je zamjena za kafiće. Ne voli baš svatko tursku kavu niti ima kod kuće aparate za espresso.
Trenutno na tržištu nema veće 'tax free' zone od tržišta samoposlužnih aparata, tzv. vending aparata za kavu, sokove i grickalice. Uz samoposlužne autopraonice, to su zadnji ostaci nefiskaliziranog biznisa u Hrvatskoj (u kojem praktički nema troškova radne snage), s ogromnim obrtajem. Samim time takvi su biznisi raj za sivu ekonomiju.
Ne postoje neke službene analize koliko hrvatskim bolnicama, školama i ostalim javnim institucijama i privatnim tvrtkama 'kola' takvih aparata. Upravo radi nedostatka službene evidencije, Ministarstvo financija najavilo je uvođenje fiskalizacije samoposlužnih aparata od 01. siječnja 2021. godine. Bilo je govora o tome da će se svi aparati internetskom vezom 'prikopčati' na sustav PU, ali da neće biti obveze automatskog izdavanja računa.
Tržištem vending aparata trenutno dominira oko pet velikih igrača, a postoji još jako puno manjih poduzetnika s manjim brojem aparata. Njihov broj je nepoznat. Ogroman dio aparata nije uopće registriran, pogotovo onih u uredima, na kojima ne postoji ni zapis kome pripadaju. Veliki igrači imaju sveukupno blizu 10 tisuća aparata na tržištu, a manji imaju otprilike istu količinu.
Postoje različiti tipovi aparata, kao i kave koja je sasvim drukčija za ovo tržište. U aparatima postoje instant kave, kave u zrnu i u kapsulama. Najviše dominira tzv. 'falš' instant kava koja se uglavnom šverca iz Slovenije, gdje ne postoji trošarina na kavu, a porezna stopa iznosi devet, a ne 25 posto, kao u Hrvatskoj. Tako da vlasnici često za 'keš' kupuju kavu preko granice i uvoze je u Hrvatsku. Ovisno o lokaciji i vrsti kave, jedan aparat koji ima prosječnu cijenu kave od tri kune, dnevno može proizvesti 100 do 200 napitaka. U nabavi kava košta oko jednu kunu, što znači da vlasnik 'okrene' dva do tri puta veću zaradu na jednom aparatu. Poznavatelji biznisa interno su izračunali da godišnje u aparatima završi oko 30 tona kave.
Koliko je to tržište u porastu možda najbolje pokazuje to da je Franck ozbiljno odlučio 'zagristi' u taj biznis kroz tvrtku Snogoo, koju je kupio prije manje od godinu dana, a nedavno su i u Konzumu počeli s postavljanjem samoposlužnih aparata za kavu Minute Coffee To Go, u kojima se nalazi kava brendova Franck i Barcaffè.
Na tržištu se trenutno nalazi i puno rabljenih aparata koji se uvoze iz Italije, popravljaju se i stavljaju na tržište iako je isporuka trenutno obustavljena radi problema s koronavirusom. U prednosti je onaj koji ima dovoljno aparata u zalihama.
S obzirom na to da se u ovom trenutku ne mogu predvidjeti volumeni prometa, tek kada krene postupak fiskalizacije, znat će se koja je točno vrijednost tržišta. Za pretpostaviti je da će veliki broj malih poduzetnika, koji su do sada radili u sivoj zoni i na taj način preživljavali, propasti ili će ih netko kupiti.
U svakom slučaju, trenutno najveće tržište na crno u Hrvatskoj sa svojim će se zadnjim ‘sivim danima’ oprostiti sa stilom.
Tko su najveći igrači na tržištu vending aparata i samoposlužnih autopraonica, kako funkcionira biznis i što ga čeka od 01. siječnja 2021, pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.