Pišu: Biljana Beki i Andrija Rudić
Hodočasnička kulturna ruta Santiago de Compostela privukla je čak 350.000 putnika 2019. godine i primjer je kako dobra priča i tradicija mogu biti turistički magnet i pronaći put do medija i popularne kulture. Modernom putniku ovakve su rute svojevrsni vremeplov i prilika za snažan doživljaj kulturnog, duhovnog i prirodnog naslijeđa.
Hrvatska je krenula tim putem uključivanjem u trinaest međunarodnih kulturnih ruta Vijeća Europe. Po broju ruta u kojima sudjeluje je na drugom mjestu na području Jadransko-jonske regije, odmah iza Italije koja sudjeluje u čak 27. Iza Hrvatske su Grčka koja sudjeluje u deset, Slovenija i Srbija sa šest te Albanija, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina s dvije i Crna Gora koja je uključena u jednu rutu.
Što su Kulturne rute Vijeća Europe?
Program Kulturne rute Vijeća Europe pokrenut je 1987. godine s ciljem predstavljanja zajedničke kulturne baštine, boljeg razumijevanja europskog kulturnog identiteta te oblikovanja zajedničkog kulturnog prostora. Program je do sada iznjedrio 40 međunarodnih ruta i promiče održivi razvoj, obrazovanje, kulturnu razmjenu, čuva prirodnu i kulturnu baštinu te obogaćuje turističku ponudu i produžuje turističku sezonu. Zanimljivo je da gotovo 90 posto ruta prolazi ruralnim područjima, čime program oživljava zanimanje za manje poznate destinacije i u njima potiče lokalni i regionalni kulturni, društveni i ekonomski razvoj.
Prva ruta koja je dobila taj status bio je Hodočasnički put Santiago de Compostela ili Put Sv. Jakova, utemeljena na tradiciji koja počinje u 10. stoljeću kada je Sancho III. Garcés, kralj od Navarre utemeljio put koji su koristili hodočasnici. U 11. i 12. stoljeću uz njega su podignute crkve posvećene Svetom Jakovu i prenoćišta za hodočasnike. Put izvorno dug 769 kilometara oko 94 posto putnika i turista prelazi pješice, ali i na biciklima, u invalidskim kolicima, na konjima ili magarcima. Zanimljivo je da je 40,3 posto putnika izjavilo da su motivi za odlazak na rutu religiozne prirode, 11 posto kulturne, a 48,7 posto putnika potaknulo je i jedno i drugo.
Promocija kroz Program i popularnu kulturu
O ruti je snimljen film 'The Way' s Martinom Sheenom u glavnoj ulozi, hodočasnici na društvenim mrežama objavljuju svoja iskustva, a ispisan je i ogroman broj stranica putopisa, što sve doprinosi njenoj promociji. Rutu ne prolaze samo vjernici, ali ona se za mnoge, zbog izazova i duhovne dimenzije koju nosi, pretvara i u duhovno iskustvo i priliku da čovjek 'zaroni dublje' u samoga sebe. Od 1986. do 2019. broj registriranih hodočasnika narastao je čak 193 puta - s 1.801 na čak 347.578 zahvaljujući promidžbi koju ruta dobiva kao Kulturna ruta Vijeća Europe.
Da bi se neka ruta našla na listi Kulturnih ruta Vijeća Europe i dobila podršku europskih institucija i EU fondova pri razvoju i promociji, mora proći proceduru certificiranja koje od 1998. provodi Europski institut za kulturne rute. Ruta svake tri godine mora proći ponovnu provjeru, a neki od obaveznih uvjeta su da mora predstavljati europske vrijednosti koje su zajedničke najmanje trima državama te da mora doprinositi interpretaciji raznolikosti suvremene Europe i interkulturnom dijalogu.
Kulturne rute omogućavaju kreativni pristup koji posjetitelje uključuje i tako pojača doživljaj sudjelovanjem u aktivnostima karakterističnim za destinaciju. Do izražaja dolazi posebno nematerijalna baština jer turisti na zanimljiv i uključiv način stiču znanja i vještine od domaćina dok plešu, pjevaju, slikaju, stiču vještine starih zanata ili saznaju o kulinarskim specijalitetima.
Izazov je rutu proći odjednom, ali nije problem ako je i u više navrata
Usredotočujući se na lijepu priču uz najbolju tradiciju pričanja priča, odnosno storytellinga, kulturne su rute snažan alat teritorijalnog i kulturnog marketinga, lokalnog i globalnog. Lokalnu baštinu povezuju sa širim prekograničnim i međunarodno orijentiranim projektom. Takav se utjecaj opisuje složenicom 'glokalni' jer može imati utjecaja na makroregionalnoj razini, ističe i studija Economic impact of the Cultural Routes of the Council of Europe in the EU macro-regions iz lipnja 2020. godine koju je za Vijeće Europe izradio međunarodni konzorcij stručnjaka.
Istraživanja pokazuju da sve više turista nalazi motivaciju i izazov u tome da rutu prođu tijekom jednog putovanja. Unatoč želji, mnogi ne mogu odvojiti više tjedana za svoje istraživanje. Ali za njih je dobra vijest da se ovakve rute, čija se dužina broji u stotinama ili tisućama kilometara, mogu prolaziti po etapama tijekom nekoliko godina.
Hrvatska u partnerstvu sa zemljama Jadransko-jonske regije u sklopu EUSAIR strategije traži najprivlačnije priče i doživljaje za sve brojnije kulturne turiste i istraživače koji su u potrazi za novim i nedoživljenim spremni prijeći 'sedam gora i sedam mora'. S obzirom na kulturno bogatstvo Jadransko-jonske regije, priča i tragičnih i predivnih ima u izobilju, samo ih na atraktivan način treba ispričati i ponuditi.