Realni sektor hrvatskog gospodarstva u prošloj je godini ostvario nominalni pad poslovne aktivnosti u odnosu na 2019. - promet je pao za devet posto, dodana vrijednost za 6,6 posto, a broj zaposlenih za 2,2 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
DZS je objavio osnovne godišnje strukturno-poslovne pokazatelje za nefinancijsko poslovno gospodarstvo. Riječ je o djelatnostima industrije, građevinarstva, trgovine i nefinancijskih usluga, odnosno djelatnostima koje u najvećem dijelu čine tzv. realni sektor.
U tom je dijelu gospodarstva, prema privremenim rezultatima, u prošloj godini aktivno poslovalo ukupno 180.541 poduzeće s 1,09 milijuna zaposlenih osoba, a ta su poduzeća ostvarila ukupan promet (prihod od prodaje proizvoda i usluga) od 653 milijarde kuna te dodanu vrijednost u iznosu od 190,4 milijarde kuna.
Po podacima DZS, najveći broj poduzeća u prošloj je godini djelovao u područjima nefinancijskih usluga, u kojima je aktivno poslovalo 97.341 poduzeće, odnosno 53,9 posto i u području trgovine, u kojemu je poslovalo 35.386 poduzeća, odnosno 19,6 posto.
Statistika pokazuje da su dva područja zapošljavala nešto više od dvije trećine zaposlenih - najveći broj zaposlenih osoba bio angažiran u području nefinancijskih usluga (402.781 zaposlena osoba ili 37 posto) te u području industrije (319.550 zaposlenih osoba ili 29,4 posto).
Poduzeća u području trgovine imala su najveći udio u ostvarenom prometu - 265,4 milijarde kuna ili 40,6 posto.
Slijede poduzeća u području industrije s ostvarenim prometom od 194,7 milijardi kuna ili 29,8 posto.
Poduzeća u područjima nefinancijskih usluga lani su ostvarila promet od 134,2 milijarde kuna (udio od 20,6 posto), a u područjima građevinarstva 58,7 milijardi kuna (udio od 8,9 posto).
Poduzeća iz tzv. realnog sektora, prema privremenim podacima, lani su ostvarila ukupnu dodanu vrijednost prema troškovima proizvodnih čimbenika od 190,4 milijardi kuna, što je 6,6 posto manje nego godinu ranije.
U ukupnoj dodanoj vrijednosti prema troškovima proizvodnih čimbenika najveći udio ostvarila su poduzeća iz područja industrije, 34,1 posto (64,9 milijardi kuna te iz područja nefinancijskih usluga, 33,2 posto (63,2 milijardi kuna).
Poduzeća iz područje trgovine u ukupnoj dodanoj vrijednosti imala su udio od 23,1 posto (43,9 milijardi kuna), a iz građevinarstva 9,7 posto (18,4 milijarde kuna).