Ministar financija Zdravko Marić ponovio je u srijedu da rebalans proračuna nije prvenstveno vezan uz COVID-19 već prije svega uz problematiku zdravstva odnosno dogovor s veledrogerijama, a nakon što su iscrpljene zakonske mogućnosti da se to rješava preraspodjelama u proračunu. Tako će i najveći dio predloženog povećanja rashoda otići za zdravstvo, za koji se osigurava dodatnih više od 2,8 milijardi kuna, rekao je Marić u Hrvatskom saboru.
- Postojeće ćemo obveze podmirivati, ali problem su novi dugovi iz mjeseca u mjesec, što stvara dodatni pritisak - rekao je ministar ponavljajući kako je u zdravstvu nužan značajan iskorak na rashodnoj strani.
Rebalansom se osigurava i dodatnih dvije milijarde kuna za mjere očuvanja radnih mjesta i skraćenog radnog vremena. Marić je izišao i s podatkom da je s današnjim danom više od 11 milijardi kuna isplaćeno za mjere očuvanja radnih mjesta, skraćeno radno vrijeme i pokriće fiksnih troškova.
Rebalans osigurava i dodatnih 800 milijuna kuna za plaće državnih i javnih službenika, za koje je od početka ove godine osnovica povećana za četiri posto, a za što u originalnom proračunu nisu bila osigurana sredstva. U protekle četiri godine Vlada je povećala osnovicu državnih i javnih službenika za 18,4 posto, za neke, kao što su obrazovanje i zdravstvo, i za više od 20 posto. No dio javnih službi je pokrenuo sudske tužbe pa ministar financija poručuje kako 'ne može reći da će predviđeno povećanje biti dostatno'.
Rebalansom je osigurano i dodatnih 250 milijuna kuna za sufinanciranje europskih projekata, a Marić najavljuje i programe pomoći nekim sektorima, kao što su industrija događanja, povremeni prijevoz, putničke agencije, kojima bi se s oko 150 milijuna kuna pomoglo da prevladaju teškoće.
I u predloženom rebalansu Vlada je ostala pri projekciji rasta BDP-a u ovoj godini od 5,2 posto, a u idućoj 6,7 posto.
Vlada rebalansom proračuna planira povećanje ukupnih prihoda za tri milijarde kuna, na 150,3 milijarde kuna, dok rashodi rastu za 9,4 milijarde kuna, na 167,4 milijarde kuna.
Na prihodnoj strani najviše se povećavaju prihodi od pomoći, za 1,4 milijarde kuna, pri čemu se najveći dio odnosi na prihode iz EU fondova, dok se porezni prihodi i doprinosi se povećavaju za 750,9 milijuna kuna (od poreza za 336,7 milijuna kuna, a doprinosa za 414 milijuna kuna).
Predloženim rebalansom deficit opće države se povećava s planiranih 2,9 posto BDP-a na 3,8 posto BDP-a (prema ESA 2010 metodologiji).
No, unatoč tom očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u s lanjskih 88,7 posto BDP-a pasti na 86,6 posto.
- Ovakav rebalans i fiskalna politika i dalje nas drži u zoni financijske i fiskalne sigurnosti. Nadam s i naša je odgovornost držati se i dalje u tome, što znači ne otvarati potencijalno neke problematične situacije - zaključio je Marić.