Upravo je završeno javno savjetovanje više predloženih zakonskih promjena, a jedna od njih se odnosi i na čl.38. stavak 3. Nacrta prijedloga izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost u kojem se dodaje točka x), a koja glasi: pripremanje i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima.
S obzirom na najavljeno snižavanje stope PDV-a s 25 na 13 posto na pripremanje i usluživanje hrane u ugostiteljstvu od 1. siječnja 2020., gore navedena formulacija mnoge je ugostitelje zatekla. Naime, takva formulacija značajno odstupa od prethodno najavljenog, ali i od trenutno važećih zakonskih propisa.
U zakonu trenutno ne postoji jednoobrazna definicija jela pa je nejasno što će to smanjenje zapravo obuhvatiti. Osim toga ona je izrazito ograničena određivanjem pojma ugostiteljskog objekta. Trenutno postoji jedna jednoobrazna važeća definicija hrane, uređena odredbama Zakona o hrani.
Što je to hrana?
Naime, sam Zakon o hrani (temeljem Uredbe (EZ) Europskog parlamenta i Europske agencije za sigurnost hrane) u čl. 2. definira hranu kao svaku tvar ili proizvod prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je konzumaciji ili se može opravdano očekivati da će ga ljudi konzumirati.
Pojam hrane uključuje i piće, kao i bilo koju drugu tvar, uključujući vodu, koja se namjerno ugrađuje u hranu tijekom njezine proizvodnje, pripreme ili obrade.
Pojam jela u kontekstu prijedloga zakonskog teksta dovodi do nedoumice u razumijevanju i primjeni predložene odredbe. Što danas smatramo jelom u kontekstu ugostiteljske ponude? Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina 'restorani', 'barovi', 'catering objekti' i 'objekti jednostavnih usluga' jedini razlikuje 'jelo' na način da je ono definirano kategorijom objekta u kojem se poslužuje.
Pravilnik daje pravo da većina od 28 u njemu razlikovanih ugostiteljskih objekata može vršiti dostavu jela iz svoje ponude, čime se dodatno komplicira drugi dio ovako pripremljene zakonske odredbe. Je li moguće da će Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina 'restorani', 'barovi', 'catering objekti' i 'objekti jednostavnih usluga' definirati što misli Zakon o porezu na dodanu vrijednost? Vraćamo li se u neka prošla vremena kada se hrana oporezivala različitom stopom PDV-a zavisno o tome gdje se konzumirala? Kako obračunati stopu PDV-a na pizzu ako je naručujemo za van ili ako je pojedemo u ugostiteljskom objektu? Hoće li se urušiti cijeli biznis cateringa? Nevjerojatno!
Komentari s e-savjetovanja navode da rječnik hrvatskoga jezika kod pojma jelo upućuje na glagol jesti. Jesti znači žvakati i gutati. Kako onda tretirati hranu koju ne žvačemo, kojom stopom oporezivati juhu ili kašastu hranu? Ulaze li slastice u pojam jela? Što je to smoothie? Kiflice u restoranima?
Ugostiteljski objekt vs. ugostiteljska djelatnost
Ugostiteljstvo je danas puno više od pripreme i usluživanja hrane u ugostiteljskom objektu. Pojam ugostiteljski objekt nužno je zamijeniti ugostiteljskom djelatnosti, koja je kao takva definirana Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Ugostiteljska djelatnost u smislu ovoga Zakona je pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka i pružanje usluge smještaja te pripremanje jela, pića i napitaka za potrošnju na drugom mjestu s ili bez usluživanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbama i slično) i opskrba tim jelima, pićima i napitcima (catering).
Primjenjivanjem snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i usluživanje jela u ugostiteljskom objektu, s jedne strane uskraćujemo razvoj punog potencijala ugostiteljske djelatnosti, a s druge strane poduzetnika dovodimo u stanje pravne nesigurnosti. Puni potencijal ugostiteljske djelatnosti se ostvaruje kroz ponudu hrane za konzumaciju unutar i izvan ugostiteljskog objekta, kroz mogućnost dostave i cateringa. Jesmo li mi turistička zemlja? Prema podacima UNWTO-a čak 79 posto ispitanika smatra da su gastro manifestacije i sajmovi vrlo važni za prezentaciju turističke ponude destinacije. Gastro manifestacije i sajmovi se destimuliraju predloženom formulacijom zakonskog teksta.
Izuzev toga, iskustvo je pokazalo da ograničavanje snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i posluživanje jela u ugostiteljskom objektu predstavlja problem kada gost odluči, usred konzumacije, s hranom napustiti ugostiteljski objekt.
Osim svega navedenog, ne smijemo zaboraviti da je zakonodavac od 1. rujna 2019. nadopunom Pravilnika o porezu na dohodak (napokon) omogućio poslodavcima da svojim djelatnicima mogu naručiti hranu i to evidentirati kao porezno priznati trošak poslovanja. Izuzetno štetno bilo bi da poslodavac, koji naruči hranu za djelatnike plati 25 posto PDV-a, jer trajanje pauze nije dovoljno da ih pošalje u restoran kako bi osigurao trošak prehrane s uračunatom stopom PDV-a od 13posto. U konačnici se ne bi uštedio novac od smanjenja PDV-a u ugostiteljstvu kako je najavljeno, već bi se trošak jednim djelom prebacio na poslodavce, koji su ionako već opterećeni raznoraznim davanjima.
Očekivano je u javnom savjetovanju najviše primjedbi iskazano upravo na ovaj dio prijedloga zakonodavca - predlaže se izmijeniti zakonski tekst na način da se obuhvati priprema i usluživanje hrane u ugostiteljskoj djelatnosti u cjelini. Zanimljiv je i prijedlog Hrvatske obrtničke komore da se odredba izmjeni u pripremu i usluživanje hrane u ugostiteljskoj djelatnosti uz pripremanje i usluživanje kave i toplih napitaka, kako bi se uskladile i nove zakonske odredbe, kojima će se dodatno oporezivati pića s dodanim šećerom, a i kako se ne bi poticala konzumacija alkoholnih pića, vina i piva među mladima te kako bi se izbjegla raznorazna moguća pogrešna razumijevanja u budućnosti.
Ostane li ministar Marić pri trenutnom prijedlogu, osim porezne nesigurnosti i dodatne komplikacije već kompliciranog Zakona, dvije trećine ugostitelja će ostati izvan djelokruga predložene izmjene, kao i svi poslodavci koji su bili spremni izdvojiti sredstva za prehranu svojih zaposlenika. Oni bi ostali u škarama visokog poreznog opterećenja i kroničnog nedostatka radne snage kao i do sada, a ministar se neće moći pohvaliti uštedama u iznosu od 900 milijuna kuna jer će isto dobrim djelom izostati.
Komentar jednog zaposlenika
Taman kad se najavilo spuštanje PDV-a za hranu (među kojima je i kava) meni je moj poslodavac odmah najavio povećanje plaće za 15-tak posto od trenutka kad PDV bude išao na nižu stopu. Nažalost promjenom prijedloga i on je promijenio svoju prvobitnu dobru namjeru jer jednostavno mi nema mogućnosti dati veću plaću. Poštujem ga i znam da govori istinu pošto sam svakodnevno involviran u poslovanje njegovog malog bara u kojem radim. Iskreno sam se nadao da ću s povećanjem plaće prestati razmišljati o odlasku u inozemstvo, ali vidim da je to najozbiljnija opcija ako se niža stopa ne odnosi na kavu, posljedično na moju plaću i posljedično na moj odlazak iz voljene mi domovine iz koje nikad ne bih odlazio uz malo bolje uvjete za život. Garantiram vam da mnogo mojih kolega konobara slično razmišlja i da su se svi poveselili najavljenoj većoj plaći koja očito uz ovu promjenu za kavu neće biti moguća. Poslodavci su se rastegli koliko su mogli i ja kao djelatnik suosjećam s njima, a u nekim trenucima im se i divim kako to sve izdržavaju. Zaključno, naglašavam da je kava hrana i za tu tezu bi svaki nutricionist bez problema mogao napravit studiju.
Za očekivati je da bi se rezultati selektivnog pristupa oporezivanju ugostiteljske djelatnosti u svom najgorem obliku odrazili na kontinentalnu Hrvatsku. S obzirom na niske plaće, visoke troškove života i poslovanja, dodatno bi se potaknulo iseljavanje naših sugrađana, što bi za sobom povuklo i zatvaranje postojećih ugostiteljskih objekata.
Vjerujemo da će prevladati razum i da je zakonodavac svjestan položaja u koji bi mogao dovesti brojne poslodavce. Najava odustajanja od snižavanja stope PDV-a s 25 na 24 posto, ide u prilog tome da se konačno počeo osluškivati puls gospodarstva, koje se zalagalo za pametnije i ciljane mjere, pa se nadamo da će tako biti i sa slučajem hrane vs. jela.