Donesen je 'Zakon o obnovi Zagreba i okolice', osnovan je Stručni savjet za obnovu. Slijedi donošenje podazkonskih akata koje ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat mora objaviti, mora se osnovati Fond za obnovu, donijeti programske mjere. Puno je posla prije nego se operativno može početi graditi i obnavljati razrušene zgrade i objekte.
Prema trenutnim informacijama, procjenjena šteta od razornog potresa iznosi oko 86 milijardi kuna. Država je donijela Zakon prema kojemu 60 posto obnove plaća država, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija u visini od po 20 posto u svojim proračunima za nekretnine na svojim područjima te vlasnici odnosno suvlasnici nekretnina u visini od po 20 posto. Postavlja se pitanje, mogu li jedinice lokalne i regionalne samouprave podnijeti taj trošak i koliki je on uopće.
- Na osnovi prikupljenih podataka koje smo dobili od gradova i općina s područja Zagrebačke županije za 500 oštećenih građevina, šteta od potresa u Zagrebačkoj županiji procijenjena je na 50 milijuna kuna - poručuje nam Dragutin Stopić, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke županije.
Prema grubim procjenama, ističe Stopić, za konstrukcijsku obnovu potresom oštećenih zgrada na području Zagrebačke županije, a temeljem 'Zakona o obnovi Zagreba i okolice', Zagrebačka županija će morati osigurati oko 10 milijuna kuna kao pripadajući udio od 20 posto za sufinanciranje troškova obnove.
Na području Krapinsko-zagorske županije najviše štete potres je nanio na području Grada Donja Stubica te Općine Gornja Stubica i Općine Marija Bistrica na čijem području je prijavljen iznos štete od 78,5 milijuna kuna. Zbog velikih oštećenja nastalih uslijed potresa, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar je za navedene jedinice lokalne samouprave proglasio i prirodnu nepogodu.
- Budući da se od ukupnih prijava šteta nastalih uslijed potresa na prijave građana, odnosno fizičkih osoba, odnosi 54,7 milijuna kuna, procjenjuje se da će Krapinsko-zagorska županija za izravnu pomoć građanima morati osigurati oko 11 milijuna kuna - poručuju nam iz te županije.
Ističu da će županija će kroz preraspodjelu, odnosno rebalans proračuna osigurati i sredstva za koja se procijeni da su potrebna za financiranje radova do kraja godine.
- No ističemo da novi Zakon predviđa određenu proceduru koja će se u praksi morati provoditi kroz određeno vremensko razdoblje. Kako smo već na kraju mjeseca rujna, možemo i ovom prilikom iskazati žaljenje što Zakon nije prije donesen - napominju iz ove županije. Ističu kako će Krapinsko-zagorska županija, sukladno čl. 10 Zakona, obnovu prvenstveno financirati s udjelom od poreza na dohodak za decentralizirane funkcije.
Poslali smo i upit u Grad Zagreb, no odgovor još nismo dobili. Tražili smo informaciju koliki je '20-postotni udio' Grada Zagreba i kako će se namaknuti taj novac. Kada taj odogovor dobijemo, objavit ćemo ga.
Mnogi se pitaju kakva će biti dinamika obnove? Koje će biti procedure? Kome se javiti?
- Obnova zgrada odvijat će se na način i pod uvjetima propisanim spomenutim Zakonom. Međutim, bitne pretpostavke za provedbu Zakona su osnivanje Fonda za obnovu, Stručnog savjeta za obnovu te izrada i donošenje Prvog programa mjera i aktivnosti obnove kao temeljnog operativnog dokumenta kojim će se odrediti prostorna, vremenska i financijska dinamika kao i obveze za provedbu obnove, a donosi ga Vlada RH. Zagrebačka županija će, prema obvezama iz Zakona slijediti propisanu dinamiku i na vrijeme poduzimati mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti - kaže nam Stopić.
Iz Krapinsko-zagorske županije očekuju da će sukladno najavama i novom Zakonu građani prijave vršiti izravno u Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, koje će po donošenju odluka zahtjeve proslijediti na operativno provođenje u Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.
- Građane prvenstveno molimo da i dalje budu strpljivi. Proces obnove će biti gotov u najkraćem mogućem razdoblju, no trebat će vremena i za samo izvođenje radova, kao i da se zadovolje svi propisani administrativni procesi - zaključuju iz te županije.
Inače, glavno provedbeno tijelo sanacije i obnove je Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Kraće rečeno - Fond za obnovu.
Fond za obnovu mora se osnovati u roku 30 dana od kada je Zakon stupio na snagu. Dakle, mora biti osnovan najkasnije do 15. listopada 2020. godine. Osnivači Fonda za obnovu su Republika Hrvatska, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija. Međusobna prava, obveze i udjele osnivači Fonda za obnovu uredit će ugovorom o osnivanju, a Fond za obnovu ima svojstvo pravne osobe i upisuje se u sudski registar. Dok se Fond za obnovu ne osnuje, provedbu ovog Zakona radit će Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
U zakonu se spominju i PROGRAMI MJERA. Programi mjera donose se ovisno o utvrđenim prioritetima te raspoloživim sredstvima i drugim resursima. Programe mjera donosi Vlada odlukom, na prijedlog Ministarstva i uz prethodna mišljenja Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Programi mjera imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa, stoji u Zakonu o obnovi Zagreba i okolice.