Nedavno preuzimanje tvrtke Metamorfoza, široj javnosti otkrilo je prilično nepoznat podatak da se koncept obrazovno-zabavnog Muzeja Iluzija u samo šest godina uspio proširiti u cijeli niz gradova na čak četiri kontinenta. Kakvi su daljnji planovi Invera Equity Partnersa, društva za upravljanje private equity fondovima s tom tvrtkom te kakve novitete možemo očekivati u industriji fondova privatnog kapitala, otkrio nam je u intervju Slaven Kordić, izvršni partner u IEP-u, najavivši tom prilikom i dvije nove akvizicije.
Nedavno ste uložili u tvrtku Metamorfoza. Kako se to dogodilo?
– S vlasnicima Metamorfoze počeli smo razgovarati još prije pandemije, u vrijeme kada još nismo imali registrirani fond, ali smo imali ideju da ćemo ga pokrenuti. U međuvremenu su osnivači te tvrtke ušli u pregovore s jednim drugim fondom, no investicija nije realizirana. Mi smo u međuvremenu osnovali fond pa smo ponovno sjeli s njima za stol i počeli pregovarati.
Zašto ste izabrali baš nju?
– Ima više razloga za to. Metamorfoza, osim tvrtke u Hrvatskoj, u svom vlasništvu ima dvije tvrtke kćeri, u Americi i Mađarskoj. 'Muzej iluzija', hrvatski koncept koji su osmislili osnivači Metamorfoze, postao je globalna priča. Narastao je sada na 36 lokacija u svijetu i više od 50 posto prihoda generira na američkom tržištu. Osim toga, financijski pokazatelji tvrtke jako su dobri. Nema dug i visoko je profitabilna.
Znači, po svijetu se proširila putem franšize?
– Da, Metamorfoza se širila putem franšize jer je takav koncept najmanje kapitalno intenzivan. I to se pokazalo kao jako dobra odluka jer se zahvaljujući tome u kratkom roku, od 2015. godine, ekstremno brzo proširila. Malo ćemo modificirati taj poslovni model – zadržat ćemo rast putem franšize, ali htjeli bismo usporedo otvoriti i vlastite muzeje na top-lokacijama. Za sljedeću godinu već imamo potpisano devet franšiza. Plan nam je da za pet godina imamo 100 muzeja. Neozbiljno je trenutačno prognozirati kakav će biti omjer između franšiznih i vlastitih muzeja, ali vjerujemo da ćemo imati bar desetak, a možda i više, vlastitih. Jako smo uzbuđeni zbog toga. Prije 12 ili 13 godina radio sam kao savjetnik našim poduzetnicima čije su tvrtke kupovale razne strane kompanije. A danas svjedočimo tome da se hrvatske tvrtke, poput Infobipa, Rimca i Metamorfoze šire na stranim tržištima.
Nije vas pokolebao COVID-19? Segment zabavne industrije je među najvećim gubitnicima tijekom krize...
– Najveći rizik ovog projekta je COVID-19. Koncept je bio dokazan i prije njega. Pokazalo se da ljudi vole dolaziti u takve muzeje. Jedini potencijalni problem je ponovni lockdown. Iako je COVID-19 pogodio Metamorfozu te joj je prihod pao oko 50 posto, ona je, kao i njezini franšizeri, uspjela ostati profitabilna.
Onda je riječ o prilično profitabilnom biznisu kad uz takav pad može opstati...
– To je jedan od razloga zašto smo investirali u tu tvrtku. Osim toga, volimo taj koncept. Mislimo da je pametno osmišljen kao i način daljnjeg rasta. Naravno, prepoznali smo i osnivače i zaposlene kao potencijalne partnere s kojima ćemo dalje razvijati kompaniju.
S druge strane, takvu ideju kao što je 'Muzej iluzija' relativno je lako kopirati?
– Ovakav koncept je naravno teško zaštititi i uz male preinake sigurno ga netko može kopirati. Najbolji način obrane od konkurencije je da ste prvi na tržištu. A to je upravo Metamorfozi omogućio franšizni koncept – da se proširi i zauzme prvu poziciju. U tom segmentu 'iluzija' ona je trenutačno najveća. Takav koncept pripada tzv. mid-way segmentu tržišta zabave. Riječ je o obliku zabave, atrakciji, gdje ljudi provode u prosjeku do dva sata. U toj su kategoriji i 'Madame Tussauds', 'Muzej čokolade', 'Muzej prekinutih veza' itd. Spomenuti segment jako je rastao prije COVID-19 i u njega su ušli najveći igrači na svijetu poput Lega, koji zajedno s Blackstonom u vlasništvu ima tvrtku Merlin Entertainment koja operira s atrakcijama poput 'London Eyea' i 'Madame Tussauds', 'London Dungeona' itd. Oni taj segment jako razvijaju i u njemu vide najveću mogućnost rasta. Kada smo prvi put razgovarali s vlasnicima Metamorfoze, imali su samo 15 muzeja. A do kraja ove godine bit će ih oko 40. Otvorili su nedavno muzej u Milanu, uskoro se otvara u Tel Avivu, Philadelphiji, Budimpešti...
Možete li na primjeru Metamorfoze objasniti što vi donosite toj tvrtki, a ona ne bi mogla sama? Da malo demistificiramo ulogu private equity fondova, što takvi fondovi donose poduzetnicima?
– Kada o tome razgovaramo, trebalo bi razumjeti i motivaciju poduzetnika. Svojedobno sam držao jedno predavanje u kojem sam govorio o pet transakcija koje smo napravili u toj godini. Nijedna od njih nije bila ista. Primjer su Infobip, koji je dokapitaliziran i vjerojatno će ići u IPO, i Nanobit, koji je prodan strateškom partneru. I strukture su tih transakcija različite. Dakle, mnogo toga ovisi o željama i motivacijama vlasnika. Osnivači Metamorfoze jasno su izrazili svoje želje. Prvo, da nemaju problem prodati većinski udio, ali isto tako su rekli da vjeruju u svoj koncept i da ne žele prodati 100 posto tvrtke. Našli smo se na razini 65 – 35. Oni dakle i dalje zadržavaju manji udio u kompaniji jer vjeruju da ćemo ostvariti rast. Njima je bilo jako važno da dobiju novi impuls u kontekstu novčane injekcije koja će se iskoristiti za širenje. Zato smo dokapitalizirali tvrtku s tri milijuna eura. Također, naveli su da su spremni još neko vrijeme raditi u tvrtki i prenijeti svoje znanje, ali i da bi se s vremenom maknuli na savjetničke pozicije.
CIjeli intervju možete pročitati u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.