Strateški planirana sredstva za energetsku obnovu prenamijenjena su na račun neplaniranih pandemijskih događaja i preusmjerena u žarišno područje borbe s koronavirusom. U međuvremenu, potresi su se pobrinuli da i gradnja postane žarišno područje. No što novi razvoj situacije znači za energetsku obnovu i gdje posegnuti za potrebnim sredstvima kako bi se energetski certifikati nekretnina približili prvom slovu abecede?
Propuštena prilika
Zbivanja koja su uzbibala planet utjecala su na to da još jednoj prilici gledamo u leđa dok nas napušta.
– Hrvatska je na vrijeme izradila strateški okvir – Dugoročnu strategiju obnove zgrada te Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP), ali su financijska sredstva iz sadašnje financijske omotnice za energetsku učinkovitost u zgradama prva prenamijenjena za zdravstvene potrebe, čime je zaustavljen veliki investicijski ciklus i već sada je propuštena velika prilika – smatra potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.
Potrebno je svima ukazati, posebice nadležnim tijelima državne uprave, koliko je važno zadržati kontinuitet energetske obnove zgrada, ističe, navodeći da taj proces uz pozitivne učinke na društvo, gospodarstvo i klimu, pozitivno utječe i na jačanje kapaciteta građevinske industrije.
– Svima nam je jasno da obnovi u smjeru poboljšanja energetske učinkovitosti građevine treba dati prioritet, a obnova zgrada je i ogromna prilika za gospodarski rast jer otvara radna mjesta i jača građevinski sektor, kojim uglavnom dominiraju lokalna poduzeća, istodobno jačajući europsku industrijsku konkurentnost. Stoga je obnova zgrada ključna za gospodarski oporavak nakon krize COVID-19, a posebno je navedena i u Planu oporavka – tumači Čagalj.
Međutim, energetska obnova izazovna je i uz velike financijske poticaje. Tako je tempo njezine provedbe sporiji od željenoga čak i kad se isključe učinci aktualne koronakrize. Od 2014. do 2019. obnovljeno je ukupno 5,7 milijuna četvornih metara površine.
– Bilo je planirano obnoviti svake godine 3,5 posto podne površine fonda zgrada, odnosno 6,7 milijuna četvornih metara, te je jasno da u pet godina nije ostvaren ambiciozan jednogodišnji cilj – objašnjava Čagalj, bivša izvršna direktorica Metroholdinga.
Iako rezultat ovog poluvremena neće biti u skladu s onime kako je zamišljen, nećemo se još prozivati tragičarima utakmice. Ciljevi nisu ni približno dosegnuti, ali dosad su se skele energetskog osvježavanja oslonile na mnoge javne, poslovne i stambene zgrade, obiteljske kuće pa i na vikendice.
– U Hrvatskoj se u sustavnu provedbu programa energetske obnove krenulo 2014. te je Fond do danas za financiranje obnove više od 15.000 zgrada diljem zemlje odobrio više od dvije milijarde kuna. Riječ je o nacionalnim sredstvima kojima se sufinancirala obnova obiteljskih kuća, višestambenih zgrada, ali i nestambenih komercijalnih i javnih zgrada. Osim nacionalnih sredstava, u projekte energetske obnove uloženo je otprilike toliko i EU sredstava, putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija – informira nas o dosadašnjim postignućima na tom polju Siniša Kukić, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).
Vedra budućnost
Da energetska obnova ima vedru budućnost i ne prolazi ispod radara kreatorima politika, dokaz je Zeleni plan, koji ima za cilj Europu transformirati u klimatski neutralan kontinent. Dio tog plana je i EU strategija 'Val renovacije', na koju se nadovezuje naša strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine.
– Tim se dokumentom pokazuje da je EU energetsku obnovu prepoznala ne samo kao alat za ostvarivanje ugljikove neutralnosti, nego i kao središnju točku gospodarskog oporavka nakon pandemije. Tom se strategijom, uz odgovarajuću regulatornu i financijsku potporu, želi godišnju stopu obnove postojećega građevinskog fonda barem udvostručiti – ističe šef FZOEU.
Dok se nove financijske omotnice pripremaju, Čagalj se nada da će državna tijela ponovno početi primjenjivati ESCO model energetske obnove zgrada javne namjene uz planiranje potrebnih sredstava u FZOEU-u. Premda je 2017. objavljen poziv kojim je osigurano 380 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj za energetsku obnovu zgrada javnog sektora, zgrade središnje države do sada nisu sudjelovale u energetskoj obnovi koja se provodila uz pomoć ESI sredstava.
Budući da takva rješenja iziskuju vlastiti udio, radije se koristilo modelom ESCO (eng. energy service company), kojim se otplata investicije osigurava ostvarenim uštedama u razdoblju od nekoliko godina. Na taj su način obnovljeni KBC Split – Križine, Opća bolnica Varaždin, Športski centar – bazeni Poljud, Opća bolnica Karlovac, Zatvorska bolnica u Zagrebu i druge ustanove.
– Zadnje zgrade centralne države ugovarale su energetsku obnovu prema modelu ESCO iz programa 2014. – 2015. Postoji realna mogućnost da Republika Hrvatskane može postići tražene uštede prema Direktivi o energetskoj učinkovitosti iz 2012. godine, prema kojoj su se države obvezale da će svake godine obnoviti tri posto ukupne površine poda grijanih i/ili hlađenih zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti. Ako se model ESCO ne nastavi, moguće su povrede i penaliziranje. Da bi se izbjegla takva situacija FZOEU bi trebao planirati sredstva za ovaj program i to u dijelu koji se odnosi na sufinanciranje energetske obnove zgrada središnje države prema modelu ESCO – ističe potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.
Projekti energetske obnove zahtjevne su kapitalne investicije čija uspješna realizacija uvelike ovisi o izvorima financiranja. Investitori se u Hrvatskoj uglavnom oslanjaju na nepovratna sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova i razne subvencije, naravno tu su i banke.
Izvori financiranja
Za projekte energetske obnove posebne linije kreditiranja nudi Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), baš kao i komercijalne banke. Osim u natječaje FZOEU-a, može se pouzdati i u programe HAMAG-BICRO-a, EBRD-a (REENOVA+) te Europske programe tehničke pomoći kao što su ELENA i JASPERS. Za javno-privatna partnerstva tu je fond Green for Growth za regiju jugoistočne Europe, a ESCO uslugama mogu se koristiti i privatna i javna poduzeća, ali i ustanove te jedinice lokalne samouprave.
– Iako su financijske institucije razvile tržišne modele povoljnijih uvjeta kreditiranja projekata energetske učinkovitosti, uloga države u projektima energetske obnove ključna je za uspješnost njihove provedbe – tvrdi Čagalj.
Država, međutim, trenutačno na rasporedu ima jednu malo drugačiju obnovu. Iako, kako doznajemo, Zakon o obnovi ne podrazumijeva energetsku obnovu, ali sve nove zamjenske obiteljske kuće moraju biti sagrađene kao zgrade nulte energije (nZeb), kako to propisuje Zakon o gradnji.
– Kad je riječ o obnovi građevina nakon potresa u Zagrebu, Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji, Fond podržava inicijative kojima se ova prilika želi iskoristiti da kreiramo zgrade budućnosti – izjašnjava se Kukić, koji tumači da u sve što radimo trebamo ugraditi načela koja EU propagira svojim Zelenim planom. Iako smo, tvrdi on, kao zemlja iznimno ranjivi na utjecaj klimatskih promjena, istodobno smo bogati prirodnim resursima poput termalnih izvora, biomase, insolacije. To se treba iskoristiti.
– Treba se osloniti na lokalne posebnosti i gospodariti resursima na održiv način, uključiti kružno gospodarstvo, koje bi trebalo spriječiti gomilanje otpada, ali i energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, koji bi trebali omogućiti kvalitetnije i jeftinije stanovanje – zaključuje Kukić, uvjeren da kvalitetnim planiranjem možemo situaciju iskoristiti za napredak i boljitak svih građana tog područja.