Preko 8.500 poslovnih ljudi iz oko 1.500 tvrtki iz regije cijepljeno je tijekom proteklog vikenda u Srbiji. Najveći odaziv bio je iz Bosne i Hercegovine te Sjeverne Makedonije, no cijepljeno je i mnogo poslovnih ljudi iz Crne Gore, Kosova i Albanije, odakle su došla dva puna chartera ljudi, kaže za Lider Aleksandar Radovanović iz Centra za regionalnu suradnju iz Gospodarske komore Srbije (PKS) koja je organizirala akciju cijepljenja za gospodarstvenike iz regije. U toj akciji za koju je bilo osigurano 10 tisuća doza cijepili su se i hrvatski poslodavci i zaposlenici.
- Imamo izuzetnu suradnju s predstavništvom Hrvatske gospodarske komore u Beogradu koja je jako aktivna, te je u akciji sudjelovalo i nekoliko desetaka hrvatskih kompanija. Doduše, ne u tolikom broju kao one iz Sjeverne Makedonije i BiH najviše zbog obaveza PCR testiranja na prelasku granice - ističe Radovanović dodajući kako će rado ponovno organizirati cijepljenje za poslovne partnere iz regije i Europske unije, pritom misleći na Hrvatsku i Sloveniju, ako dobiju još jedan kontingent cjepiva.
Zašto nam ne daju da platimo cjepivo za zaposlenike
Kako su oni mogli ponuditi svoje doze strancima, a naša Vlada se prema poduzetnicima i izvoznicima ponaša kao da su trinaesto prase, pita se jedan poduzetnik iz građevinskog sektora koji smatra da bi vladajućima organiziranost i akcija provedena u Srbiji trebali poslužiti kao putokaz.
- Zašto naša Vlada nije u stanju preuzeti brigu za svoje građane, a ne čekati i slušati što Bruxelles diktira. Čak i Kurz viče kako je Hrvatska oštećena, a za to vrijeme Johnson je Britaniju procijepio. Cjepiva nema za radno sposobne od 30 do 50 godina, to su oni koji pune proračun. Mi glavinjamo, nemamo koncepciju, da bar kažu do 30. lipnja imat ćemo toliko doza. Gdje su ta cjepiva? Zašto država poslodavcima koji mogu dokazati da njihovi zaposlenici u poslovne svrhe učestalo prelaze granicu ne omogući da im plate cjepivo - iznerviran je situacijom poduzetnik čiji djelatnici rade u više država i rado bi im platio cijepljenje s obzirom na to da mu se gomilaju dnevni troškovi za PCR testove. Nije mu jasno ni zašto oni u Hrvatskoj koštaju 105, a u Sloveniji 30 eura. Već i prije akcije uspio je cijepiti zaposlenike koji rade na terenu u Srbiji, no za 'slovenski tim' ne postoji takva opcija. Ljutnju što im takva neorganizacija na državnoj razini utječe na poslovanje, poslodavci će iskazati na lokalnim izborima, uvjeren je.
Inicijativa prioritetne liste
Cijepljenja 'za gospodarstvenike' po uzoru na srpsko 'cijepljenje za privrednike' u Hrvatskoj se neće provoditi. No, postoje inicijative da se pojedine skupine poslodavaca i poduzetnika stavi na prioritetne liste.
- Cijepljenje neopostojećih i mitskih bića - gospodarstvenika, nije moguće. Naime, ne postoje gospodarstvenici, postoje poduzetnici, menadžeri, obrtnici i zaposlenici u privatnom sektoru - upozorava Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika, a navodi i kako su svoj stav o prioritetima cijepljenja jasno komunicirali sa Stožerom civilne zaštite.
- Smatramo da su prioriteti starije osobe i kronični bolesnici, uz naravno naše zdravstvene djelatnike, a nakon njih, turistički djelatnici, uslužne djelatnosti i naši izvoznici - ističe Bujas.
Da se poduzetnici koji se bave međunarodnim poslovanjem stave na prioritetnu listu za cijepljenje krajem prošlog tjedna su od Stožera civilne zaštite zatražili i Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora i Hrvatski izvoznici.
- Odlasci u inozemstvo nužni su za izvozne aktivnosti, kao i za održavanje postojećih odnosa i dogovaranje novih, a to je od krucijalne važnosti za cjelokupno gospodarstvo. I organizatori međunarodnih sajmova sve više traže potvrde o cijepljenju svih sudionika, stoga je i to dodatni razlog za žurno uvrštavanje u protokol cijepljenja. Treba uzeti u obzir i velik broj izaslanih radnika u susjednim zemljama, naročito u Međimurskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Za sve njih poslodavci moraju snositi troškove testova na korona virus, što im stvara značajan financijski trošak i dodatno opterećuje poslovanje - objašnjavaju iz HGK da je najčešće riječ o izvoznicima i građevinskim tvrtkama te da znatan broj djelatnika hrvatskih tvrtki koje rade u inozemstvu u većini obavljaju bar jedan test tjedno što u znatnoj mjeri utječe na cijenu njihovog rada i konkurentnost.
- Uključivanjem poduzetnika u prioritetni protokol cijepljenja uvelike bi se olakšalo odvijanje prekograničnog biznisa. Za izaslane radnike postoji mogućnost sufinanciranja dijela testova, po uzoru na Sloveniju, ali smatramo da je efikasnija, svrsishodnija i jeftinija opcija provesti procjepljivanje - naglašavaju iz HGK.
Radovanović na stol stavlja drugačije rješenje - ukidanje PCR testova za prelazak granice jer od svih zemalja s kojima graniči jedino Hrvatska i Rumunjska traže negativan rezultat PCR testa, dok Mađarska koja je također članice Europske unije time ne uvjetuje prelazak granice. On smatra da bi se barem bilateralno između Hrvatske i Srbije ususret turističkoj sezoni trebalo urediti lakše prelaženje granice. Srbija je danas objavila jedan takav dogovor s Grčkom gdje će njihovi građani moći na ljetovanje uz potvrdu o cijepljenju.
- U interesu građana i poslovnih ljudi je da se ukinu ti testovi. Trebalo bi pokrenuti jednu takvu inicijativu s obzirom na to da nemali broj Srba ljetuje na Jadranu, gospodarski smo veoma povezani te je obujam gospodarske razmjene velik. Epidemiološki gledano mi smo jedna regija koja djeluje kao sustav spojenih posuda i ljudi bi se trebali moći slobodno kretati, kao što već i je slučaj s gotovo svim našim drugim susjednim državama - kazao je Radovanović.
Dilema oko digitalne zdravstvene putovnice
Cijepljenje u Srbiji uzrokovano viškom cjepiva koje se treba iskoristiti kako ne bi došlo do isteka roka trajanja među poduzetnicima je izazvalo još jednu strepnju. Budući da su tamo dostupna i cjepiva koja još nije odobrila Europska agencija za lijekove (EMA), kao što su kineski Sinopharm i ruski Sputnjik V, otvoreno je i pitanje hoće li poslodavci u slučaju da im djelatnici budu cijepljeni nekim od tih cjepiva zaista riješiti problem troškova za PCR testove. U Europskoj uniji još nije donesena odluka hoće li se u digitalnim zdravstvenim putovnicama priznavati ta cjepiva.