Junad uzgojena za izvoz već ima prekomjernu težinu, a ona koja se uzgaja za turističku sezonu živa će dočekati jesen. Nezaklane su ostale i tisuće svinja i janjadi, piletina se pak gomila u zamrzivačima. Mesoprerađivači traže Vladinu pomoć, no zasad mogu računati samo na to da će ministri pokušati uvjeriti trgovce da se okane (jeftinijega) uvoznog mesa
U Ministarstvu gospodarstva trebali bi se sastati predstavnici Vlade i trgovačkih lanaca kako bi se pronašlo rješenje za plasiranje tržišnih viškova mesa i mesnih prerađevina. Sastanak je dogovoren još ranije, a rezultat je prethodno održanog sastanka između predstavnika mesne industrije i stočara s premijerom Andrejom Plenkovićem. Kako se može čuti, poduzetnici su uspjeli alarmirati Banske dvore kako bi se riješio problem tržišnih viškova s kojima su proizvođači suočeni od travnja.
Na sastanku kod premijera, koji je potrajao dobra dva sata, sudjelovali su ministrica poljoprivrede Marija Vučković, inače inicijatorica, i ministar gospodarstva Darko Horvat. Među predstavnicima industrije bili su Mirko Ervačić (Osatina grupa), Marko Pipunić (Žito), Ivica Pivac (Grupa Pivac), Mario Ravlić (MI Ravlić) te članovi udruge Baby Beef Toni Raič (Stočarstvo Raič), Zvonko Širjan (Širjan) i Darko Celovec (Agro-vet). Nazočan je bio i predstavnik tvrtki u Fortenovinu sustavu, direktor udruge Croatiastočar Branko Bobetić, i još nekoliko njih. Iako smo kontaktirali s mnogo proizvođača, većina njih koji su bili na sastanku nije htjela razgovarati o toj problematici, no, saznajemo ipak, doneseno je nekoliko zaključaka.
Jedan od njih, kao što je navedeno, razgovor je s trgovcima kojima bi se trebalo sugerirati da 'pripaze' malo na domaću proizvodnju kojoj problem stvaraju prilično jeftini uvozni proizvodi iz zemalja Europske unije, pri čemu pojedini od njih, moglo se čuti na sastanku, daju i dodatni popust na takve proizvode. Zbog toga je premijer naložio ministru Horvatu da se razgovara s trgovcima.
Predlagalo se i to da Vlada donese mjeru poput one koju je donijela slovenska vlada još početkom travnja omogućivši obustavu uvoza mesnih prerađevina u Sloveniju čak i iz zemalja EU. Dobar poznavatelj prilika na mesnom tržištu kaže da u Bruxellesu nitko nije reagirao, a na temelju takve odluke, neslužbeno saznajemo, mnogi su slovenski trgovci obavijestili (i) hrvatske proizvođače da u sljedećem razdoblju njihovi proizvodi neće moći biti na trgovačkim policama. Međutim, za sada nema naznaka da će hrvatska vlada, makar i s velikim zaostatkom za Slovencima, povući takav potez, osim da se razgovara s trgovcima. Da je situacija ozbiljna, potvrđuje Mario Ravlić koji, kao i predsjednik HGK-ove Grupacije klaoničke industrije i prerade crvenog mesa, kaže da su na tržištu svinjskog mesa u EU nastali ozbiljni poremećaji izazvani prije svega pojavom dvaju virusa.
– Prije epidemije koronavirusa, ponajprije zbog povećane potražnje u Kini zbog pojave afričke svinjske kuge u toj zemlji, na tržištu u Hrvatskoj i EU uzgajivači su postizali vrlo povoljne cijene. Unija je na tu potražnju odgovorila i povećanjem proizvodnje. Nažalost, pandemija je potpuno poremetila trendove: potražnja je pala i pojavili su se tržišni viškovi pa se sada kilogram svinjetine, koji se prije pandemije kupovao na tržištu EU za 3,60 eura, može nabaviti za 2,30 eura – kaže Ravlić.
Procjenjuje da je trenutačno pet tisuća svinja viška jer ih je, prema riječima direktora Croatiastočara Bobetića, od travnja nadalje zaklano trideset posto manje, zbog čega posljedice trpe i klaonice. Bobetić podsjeća da je čak u ožujku zbog znatno veće potražnje povećana proizvodnja ne samo svinjetine nego i junetine te posebno pilića i da su tvrtke radile u tri smjene, ali u travnju je potražnja naglo pala.
Cijelu priču o problemima u mesnoj industriji možete pročitati u novom izdanju digitalnog i tiskanog Lidera.