Manjak radnika u Hrvatskoj evidentiran je u velikoj većini zanimanja, prvo je krenulo sa manjkom radne snage u građevinskom i turističkom sektoru, a sve je teža situacija na tržištu rada zbog nedostatka kadrova u zdravstvu, radnika u industriji, visokoobrazovanih inženjerskih zanimanja. Posljednji je popis stanovništva zabrinuo poslodavce, jer postavlja se pitanje tko će u Hrvatskoj, uopće, raditi i kako popraviti politiku zapošljavanja, budući da se manjak radnika osjeća na svim razinama.
Paško Bonja, vlasnik je i direktor tvrtke 232 Consulting koja se od 2018. godine bavi posredovanjem pri zapošljavanju stranaca. Prema njegovim riječima strani radnici u Hrvatskoj su uglavnom zadovoljni uvjetima rada iako su im plaće niže nego u nekim drugim, razvijenijim zemljama EU.
- Smještaj, plaće i uvjeti rada su svake godine sve bolji, jer u Hrvatskoj nedostaje radnika svih profila te su poslodavci primorani poboljšati uvjete rada kako bi privukli radnike. No, glavni je problem nedovoljno cjelogodišnjih radnih mjesta za žene jer se za njih uglavnom nude sezonski poslovi, do šest mjeseci i to u turizmu, ugostiteljstvu i povezanim djelatnostima. To demotivira radnike te onda traže poslove u drugim državama – napominje ovaj agent za posredovanje u zapošljavanju.
Bez obitelji
Njegova tvrtka većinom dovodi radnike iz Ukrajine i Gruzije, zemalja bivše Jugoslavije, te azijskih zemalja. Bonja navodi da postoji želja stranih radnika da dovedu u Hrvatsku i svoje obitelji, a to se prvenstveno odnosi na radnike iz država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, međutim, prema njegovim riječima, teško je to uskladiti i realizirati, jer muški radnici u građevini, primjerice, zbog prirode posla često sele sa jednog gradilišta na drugo tj. iz jednog grada u drugi i svjesni su da je spajanje obitelji vrlo teško.
Prema njegovim riječima različiti su razlozi zbog kojih ljudi dolaze raditi u Hrvatsku. Dio radnika iz zemalja bivše Jugoslavije i dio Ukrajinaca želi odraditi sezonu, neki već godinama rade u turizmu te se vraćaju uvijek kod istih poslodavaca, neki žele raditi, a usput i uživati u moru, razlika je od slučaja do slučaja. Gađevinari iz Ukrajine dolaze u Hrvatsku budući da je, zbog toplije klime, na gradilištima moguće raditi cijele godine, a razlog njihovog dolaska je i nemogućnost dobivanja radne dozvole, u, primjerice, Njemačkoj. No dio radnika Hrvatsku koristi kao "odskočnu dasku" za razvijene europske zemlje, a to se prije svega odnosi na radnike iz Azije, koji kod nas steknu iskustvo i odlaze za boljim poslovnim prilikama.
Problemi u građevini
- U Hrvatskoj kao i u cijeloj EU već duže vrijeme imamo problem s pronalaskom kvalificiranih radnika u građevini, a ako se Njemačka, Austrija, Švicarska i druge, razvijenije zemlje otvore za sve radnike koji dolaze iz zemalja koje nisu članice Europske unije, Hrvatska će biti u velikim problemima zbog nedostatka radne snage u tom sektoru. Tada će se satnice morati povećavati, a s tim će i četvorni metar nekretnina biti još skuplji – ističe Bonja. Ovaj agenet za zapošljavanje navodi da stranci zarađuju koliko i hrvatski državljani, a njihov je uvjet, kao posrednika, da poslodavac osigura radnicima smještaj, a veliki dio ih ima osiguran i topli obrok.
- Nakon što radnik odradi godinu dana kod istog poslodavca, te mu se produži ugovor na još jednu godinu može se zatražiti spajanje obitelji i dolazak djece. Problem je što se zdravstveno osiguranje djece mora platiti jednokratno i iznosi oko 7200 kuna plus 600 kuna mjesečno za svako dijete i to strancima otežava odluku spajanja obitelji, iako je školovanje, kao i za domaću djecu, besplatno – navodi Bonja.
Na pitanje što bi se, po njegovom mišljenju, trebalo poboljšati da se olakša rad i eventualna trajna imigracija stranaca u Hrvatsku, Bonja smatra da bi se dozvole za radnike kojima ne treba viza za ulazak u Hrvatsku trebale izdavati automatski tj. tijekom 24 sata, te da MUP nakon toga napravi provjere u roku od 15 dana. Ukoliko bude nekih problema dozvola se ukine, a poslodavac plati doprinose i plaću za odrađeni period.
- Od kad smo se počeli baviti ovim poslom niti jedna dozvola nam nije odbijena pošto se radnik kontrolira na ulazu u Hrvatsku te mora imati potvrdu o nekažnjavanju ne stariju od šest mjeseci. Trebalo bi ukinuti i test tržišta rada budući da svi poslodavci prvo žele zaposliti domaće ljude, a tek ako ne mogu pronaći domaćeg radnika, obraćaju se agencijama i posežu za strancima. Test tržišta rada usporava proces te će najvjerovatnije biti ukinut ili će biti proširena lista poslova za koje on nije potreban – nada se Bonja.
Naravno, da bi se olakšalo spajanje obitelji i olakšala imigracija, djeca bi trebala biti zdravstveno osigurana preko zaposlenog roditelja, kao i djeca radnika iz EU-a.
- Ako ne budemo konkurentni na međunarodnom tržištu, plaćama koje nudimo stranim radnicima i svim ostalim uvjetima rada, sve manje kvalitetnih radnika će biti zainteresirano za život i rad u Hrvatskoj, jer već sada imamo problem zapošljavanja stranaca na otocima, u Lici i drugim manje razvijenim prostorima. Bolje uvjete, uz poslodavca, treba osigurati država i to na način da smanji poreze i druge parafiskalne namete, počne doživljavati tvrtke i poslodavce kao partnere, smanji nepotrebnu administraciju i korupciju i uredi pravosuđe. Bez toga, i strani će radnici zaobilaziti Hrvatsku, ili će ju koristiti kao stanicu na putu za odlazak u druge zemlje – zaključuje Bonja.