Preko 100 milijuna eura štete mogli bi pretrpjeti hrvatski proizvođači svinja zbog poremećaja na njemačkom tržištu izazvanom afričkom svinjskom kugom. Rečeno je to danas na konferenciji za novinare Hrvatske udruge proizvođača svinja u Čepinu kod Osijeka, a razlog je taj što su Kina i Južna Koreja zabranili uvoz njemačke svinjetine, pa bi se višak mogao preliti u zemlje EU. Iz Udruge su nam poslali priopćenje u kojem stoji da zbog ogromnog uvoza koji se očekuje hrvatskom svinjogojstvu prijeti kolaps, a dodatni je problem neuređenost tržišta poljoprivrednih proizvoda Hrvatskoj.
Cijena svinjskih polovica pala je za čak 20 euro centi ili 13 posto u jednom tjednu, dok je cijena prasadi srušena za čak 30 posto.
- Cijena na burzi prije pada od 20 centi bila je 1,47 eura za toplu polovicu, što je također bilo ispod referentne cijene EU od 1,509 eura za kilogram. Procjenjujemo da će cijena u Hrvatskoj pod pritiskom uvoznog mesa pasti na 7,5 kuna po kilogramu žive vage, što gubitak po proizvedenom tovljeniku povećati na 100 kuna. To će na ukupno 13 tisuća proizvedenih svinja stvarati tjedni gubitak od 1,3 milijuna kuna. Budući da hrvatski proizvođači nisu krivi za ovu situaciju, a rezultat bi mogao biti gori nego da se u Hrvatskoj pojavila afrička svinjska kuga, Udruga traži hitan angažman Vlade – istaknuo je Kuterovac.
No isto tako, rekao je, nude i rješenja koja bi mogla ublažiti posljedice ove novonastale situacije te predlažu slijedeće mjere:
- u javnu nabavu hrane u Hrvatskoj uvesti obavezni kriterij kratkih lanaca opskrbe hranom i proizvode iz nacionalnog sustava kvalitete 'Naše domaće';
- osigurati u proračunu sredstva za primjenu odobrenih programa EU o dobrobiti životinja, kao mjere državne potpore u iznosu od 50 milijuna kuna godišnje;
- izvršiti ispravak izračuna broja uvjetnih grla svinja u Mjeri14 za 2019 i 2020 te sredstva isplatiti proizvođačima svinja (iznos kojim su zbog nepravilnog obračuna od Agencije svinjogojci oštećeni je oko 15 milijuna kuna godišnje);
- izjednačiti status unosa robe (ulaz roba iz EU) s domaćom proizvodnjom kroz poreznu politiku. Naplatu PDV- a u primarnoj proizvodnji i preradi izjednačiti sa statusom koji imaju robe koje dolaze sa unutarnjeg tržišta EU. Prilikom nabave roba odmah izvršiti prijenos porezne obveza na gotov proizvod što u praksi znači oslobađanje znatnog obrtnog kapitala u sektoru i izjednačavanje unosa robe iz EU sa domaćom robom;
- uspostavljanje obveznog sustava ugovaranja primarne proizvodnje – prerade i trgovačkih kanala čime bi se osigurala stabilna opskrba proizvodima na tržištu i siguran plasman proizvoda;
- stvarati uvjete za fer i korektno određivanje cijena na osnovi tržišnih pokazatelja u Hrvatskoj i okruženju te uspostaviti proizvođačke organizacije i sektorske organizacije;
- razvoj sustava kvalitete i oznaka svinjskoga mesa i njihova marketinške valorizacija;
- zakon o poljoprivrednom zemljištu i njegova provedba treba biti kamen temeljac sektora svinjogojstva (sadašnje naznake provedbe Zakona idu u smjeru velikih problema, zbog čega je potrebna temeljita revizija do sada učinjenoga te hitna izmjena i korekcija Zakona u koristi proizvođača).
Kuterovac je na kraju rekao da je korona kriza pokazala kako je poljoprivredna suverenost i samodostatnost od iznimne važnosti za opstanka poljoprivrede, proizvodnje i života u ruralnim područjima.
- Vlada stoga ne smije stvari prepustiti slučaju, nego je nužna hitna akcija svih dionika kako bi ovu prijetnju u sektoru svinjogojstva što prije zaustavili i održali razinu proizvodnje te radili na povećanju proizvodnje i razine samodostatnosti – zaključio je Kuterovac.
Inače, članovi Udruge su najveći proizvođači prasadi, tovljači hrvatske prasadi i proizvođači genetskog materijala u Hrvatskoj koji godišnje proizvodu oko 700 tisuća svinja i drže 30 tisuća krmača.