Hrvatska
StoryEditor

[THE franšize] Brzi globalni rast kakav je ostvario Muzej iluzija ne dolazi lagano i bez teških poslovnih odluka

19. Studeni 2021.
Roko Živković

Vrhunske originalne ideje teško ostaju globalno neprimijećene, pogotovo kada iza njih stoje poslovni modeli s kojima se brže može probijati na međunarodnim tržištima. Muzej iluzija posljednjih šest godina uspio je putem franšiza prodrijeti na četiri kontinenta, a ove godine izdao je svoju 30-u franšizu, ni više ni manje nego u New Delhiju. Tako da je to prva i jedina hrvatska franšiza u Kini i Indiji. Stoga ne čudi da je privukao pažnju private equity fondova, konkretno Invera Equity Partnersa (IEP), koji je ljetos preuzeo većinsko vlasništvo (65 posto) tvrtke Metamorfoza iz Zagreba, koja stoji iza Muzeja iluzija. Osnivači Tomislav Pamuković i Roko Živković ostali su manjinski suvlasnici. Ulaganje u Metamorfozu prva je transakcija fonda koji ima ambiciju daljnjeg razvoj Muzeja iluzija putem franšiza, ali i zaokretanjem poslovnog modela u kojem bi Metamorfoza otvarala i upravljala muzejima u svim većim gradovima diljem svijeta, za početak u Europi i u SAD-u.

Pet godina od otvaranja prvog Muzeja iluzija u zagrebačkoj Ilici, danas se njegove 'kopije' mogu posjetiti u New Yorku, Parizu, Šangaju, Dubaiju, Chicagu, Madridu, Istanbulu, Ateni, Berlinu, Kuala Lumpuru i još dvadesetak drugih. Ono što je najzanimljivije, je da 90 posto njihovih franšizera dolazi iz redova posjetitelja. Roko Živković objašnjava ključne faktore za takav globalni uspjeh te savjetuje na što franšizeri trebaju obratiti pažnju kada ulaze u takav poslovni i poduzetnički pothvat.

S koliko franšiznih partnera danas surađujete i na koliko tržišta?

Muzej iluzija je trenutno najveći lanac privatnih muzeja s preko 20 franšiznih partnera u 36 gradova, 20 zemalja na četiri kontinenta.

Što biste naveli kao ključne faktore koji su utjecali na vaš poslovni uspjeh na tržištima diljem svijeta i koje su bile najteže poslovne odluke koje ste donijeli?

Iz perspektive muzeja, ključni faktor uspjeha koncept, koji je istovremeno edukativan i zabavan te privlači posjetitelje svih dobi. Muzej se temelji na principu zabave i nudi originalno i jedinstveno iskustvo posjetiteljima, ne samo zbog razgledavanja, već nudi i jedinstvenu priliku za interakciju s eksponatima uz podučavanje o vidu, percepciji, ljudskom mozgu i znanosti, što rezultira intrigantnim vizualnim i obrazovnim iskustvom. Koncept je vrlo brzo polučio odlične rezultate, a s njime se javio i interes od strane potencijalnih partnera. Postalo je vrlo brzo jasno da će franšizni uspjeh na kraju primarno ovisiti o izboru tržišta na kojima ćemo se širiti kao i izboru partnera na tim tržištima.

U svakom slučaju brzi globalni rast, kakav je ostvario Muzej iluzija, ne dolazi lagano i bez teških poslovnih odluka. Iz našeg iskustva, najteže se pokazalo balansiranje brzog rasta uz zadržavanje usluge koja se očekuje od franšizera.

Postoje li velike razlike u franšiznom poslovanju po određenim tržištima (npr. Bliskom istoku, Europi I SAD-u)?

Kao ključnu razliku između SAD-a i ostatka svijeta izdvojio bih zakonsku regulativu. U SAD-u  je franšizno poslovanje strogo definirano i posloženo dok je u ostatku svijeta, uključujući Europu i Bliski istok, često na znatno nižoj razini. U SAD-u je u svakoj saveznoj državi franšiziranje definirano posebnim pravnim dokumentom (FDD) i spada pod poseban zakon o franšiziranju dok se u Europi franšiziranje svrstava pod standardno poslovno pravo bez specifičnih odredbi koje postoje u SAD-u.

Također, u SAD-u, za razliku od većine ostalih svjetskih tržišta, franšizna industrija je ekosustav za sebe, odnosno ljudi se specijaliziraju za područje franšiza (odvjetnici, menadžeri, multi-brand vlasnici, recruiteri, posrednici za nekretnine, itd.).

S kojim sve financijskim i infrastrukturnim kapacitetima zainteresirani franšizer mora raspolagati da bi postao vaš partner?

Zainteresirani franšizer primarno mora biti u mogućnosti financijski iznijeti inicijalni trošak franšize te kvalitetno popratiti izvođenje izgradnje i 'lansiranja' muzeja koje može trajati i do godine dana. Također, za Muzej iluzija se pokazalo da su ključni faktori kod najuspješnijih franšizera bili prijašnje iskustvo u marketingu ili nekretninskom biznisu.

Što biste naveli kao neke globalne trendove u franšiznom biznisu koji možda u Hrvatskoj ne postoje, a možemo ih očekivati?

U Hrvatskoj je franšiza scena tek u nastajanju pri čemu još uvijek jako zaostajemo za većinom svjetskih trendova. Nema puno domaćih franšiza koje se nude u inozemstvu, a i  mala je penetracija stranih franšiza. Vjerujemo da će uz bolju edukaciju oko ključnih prednosti franšiznog poslovanja za davatelje franšiza: brzi rast uz mali trošak (rizik), kao i za primatelje franšize: brzo dovođenje globalno uspješnih koncepata na lokalno tržište, doći do brzog rasta franšiznog poslovanja.

Također, uz globalne uspjehe koje su napravili Muzej iluzija i Surf'n'fries sigurno možemo očekivati povećanu prihvaćenost franšiznog modela među domaćim poduzetnicima u budućnosti.

Što biste savjetovali poduzetnicima koji ulaze u franšizni biznis?

Za davatelje franšiza savjetujemo da se posavjetuju konzultantima za franšize, prvenstveno oko pravnih pitanja, dok potencijalnim primateljima franšiza savjetujemo da dobro izračunaju sve ulazne troškove poslovanja kao i faktore uspjeha koncepta, kako bi procijenili mogu li isti uspjeh replicirati na lokalnom tržištu.

22. studeni 2024 01:48