Danas ne postoji uspješna kompanija koja ne upotrebljava umjetnu inteligenciju. Osim velikih kompanija u tome će posebno rasti i sektor manjih i srednjih tvrtki koje će raditi i primjenjivati razna rješenja u području umjetne inteligencije
Tomislav Balun novi je poslovni direktor IBM-a Hrvatska. U toj je tvrtki doslovno od prvog dana i IBM mu je prvi i jedini poslodavac. Pridružio mu se 1995., kad je taj američki tehnološki div osnovao ured u Hrvatskoj. Počeo je kao sistemski inženjer, a u dugogodišnjoj karijeri prošao je razne pozicije u prodaji i softverskom poslovanju u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Europi. Sada će biti odgovoran za sve IBM-ove prodajne aktivnosti na hrvatskom tržištu. U svome prvom intervjuu za medije govori o izazovima digitalne transformacije i tehnološkim rješenjima poput umjetne inteligencije (AI), računalstva u oblaku i lanca blokova (blockchain).
Što su trenutačno glavni globalni trendovi u tehnologiji i biznisu te što nas u vezi s tim očekuje u bližoj budućnosti?
– Nalazimo se u vremenu tehnološkog rasta koji je bez presedana i koji ne pokazuje znakove usporavanja. Kompanije u različitim industrijama prepoznale su kritičan trenutak promjene i djeluju u tom smjeru, i u svijetu i u Hrvatskoj. Uspješno eksperimentiraju s umjetnom inteligencijom i rade u oblaku, što ih priprema za, kako mi to u IBM-u kažemo, poglavlje broj dva – pomak od eksperimentiranja do prave transformacije. Tvrtke imaju dva različita pristupa digitalnoj transformaciji: jedan je izvana prema unutra, vođen tržištem i zahtjevima za nove digitalne usluge; drugi je iznutra prema van i odnosi se na modernizaciju internih sustava i pripremu poslovanja za promjene. Oba su jednako važna. Nema AI-ja (artificial intelligence, nap. a.) bez IA-a (information arhitecture, nap. a.). Dakle, digitalizacija, umjetna inteligencija i oblak ostaju najvažniji trendovi i 'game changeri'. IT sigurnost također je u vrhu prioriteta.
Kako u odnosu na sve to stojimo u Hrvatskoj?
– Vidimo da sve više tvrtki shvaća važnost novih tehnologija. Direktori IT-a već ulažu u umjetnu inteligenciju i oblak kako bi što bolje predviđali i personalizirali korisničko iskustvo te optimirali poslovne procese. To je posebno vidljivo u sektoru telekomunikacija i bankarstvu. Vrijeme informatizacije, mogli bismo reći, prošlo je; došlo je vrijeme digitalizacije. To znači da se svi procesi umrežavaju i digitaliziraju, odnosno da se cjelokupno poslovanje digitalizira. Primjena umjetne inteligencije ključna je u toj tranziciji. To je nova paradgima i nešto čime će se kompanije baviti u sljedećih nekoliko godina. Drugi trend koji je vrlo zamjetan i u kojem IBM vrlo aktivno sudjeluje jest pomak prema računalstvu u oblaku, posebno u privatnom sektoru, ali vidljiv je i u javnom sektoru. Ne znam nijednoga našeg klijenta koji se ne koristi barem nekim servisom u oblaku. Pri tome ni umjetna inteligencija nije više futuristički koncept, nego se upotrebljava u rješavanju kompleksnih problema na razini poduzeća. U Hrvatskoj smo radili s mnogim tvrtkama i javnim sektorom na uvođenju tehnologija kao što je AI, 'blockchain', oblak itd. Kompanije su danas završile dvadesetak posto svog putovanja u oblak, što je bilo prvo poglavlje digitalne transformacije. Drugo poglavlje, koje sam prije spomenuo, premještanje je ostalih osamdeset posto u oblak. Na tome će se raditi 2020.
Poznat je primjer uvođenja AI platforme Watson u Atlantic Grupu. Imate li još takvih primjera u Hrvatskoj?
– Da, bilo je uvođenja u mnogo industrija u Hrvatskoj i regiji, ali naše referencije trenutačno nisu javne, stoga bez pristanka korisnika zasad ne mogu govoriti i o tim projektima. Jedna od javnih referencija virtualni je komunikacijski asistent Smarty. Razvila ga je Zagrebačka škola ekonomije i managementa, ZŠEM u suradnji s IBM-om i hrvatskim startupom Careesmom.co. Smarty se koristi IBM Watson Assistentom, uslugom na IBM Cloudu koja pomaže organizacijama u izgradnji rješenja koje razumije ljudski govor i primjenjuje strojno učenje u komunikaciji s korisnicima simulirajući konverzaciju među ljudima. Pomaže ZŠEM-ovim studentima omogućujući im da u samo nekoliko sekundi dobiju odgovore na svoja pitanja u bilo kojem trenutku i bez obzira na to gdje se nalaze.
Što će biti s onima koji zakasne ili ignoriraju tu tehnologiju?
– Vrlo je jasan rez između tvrtki koje se već koriste umjetnom inteligencijom i onih koje ju ne upotrebljavaju, od ciljanog marketinga, upravljanja rizikom do sigurnosti. AI se upotrebljava u svim sferama i danas ne postoji uspješna kompanija koja se ne koristi time. U tom će kontekstu osim velikih kompanija posebno rasti i sektor manjih i srednjih tvrtki koje će raditi i primjenjivati razne aplikacije i napredna rješenja u području umjetne inteligencije.
Zaostaju li hrvatske kompanije za regijom i svijetom?
– Naši su klijenti zbog globalizacije prisljeni slijediti trendove. Tu nemate izbora jer je tržište otvoreno. Osmišljavati ponude posebno za svakog klijenta utemeljene na velikim skupovima podataka, tj. na 'big data', prepoznati ponašanje i ponuditi personaliziranu uslugu utemeljenu na AI-ju – to je ta razlika koja će u budućnosti odlučivati tko će biti pobjednici, a tko gubitnici. Prije ove pozicije vodio sam prodaju za Jugoistočnu Europu, zato imam uvid u situaciju u regiji. Mogu reći da Hrvatska prati trendove i da na području digitalizacije ima mnogo projekata i inicijativa koje su najbolji primjeri na razini regije i globalno. Imamo dosta uspješnih startup-tvrtki, različite strane organizacije otvorile su predstavništva kod nas i bave se složenim poslovima u različitim industrijskim granama. Mnogo naših partnerskih tvrtki iz Hrvatske radi vrlo kompleksne stvari u Europi. Imamo kvalitetne ljude, dobre temelje na kojima možemo i dalje graditi te momentum da se unutar Europske unije nastavimo profilirati i pozicionirati u znanju, vještinama i novim tehnologijama. Industrija znanja je prioritet i budućnost koja zasigurno pridonosi kvalitetnom razvoju društva, a posebno danas kad se susrećemo s jazom u vještinama, vidljivim na gotovo svim tržištima.
Sveprisutan je i trend personalizacije koju omogućuju i podržavaju tehnologije poput AI-ja. Kako će se to dalje razvijati?
– Vidimo kako se svijet brzo mijenja i za neke stvari nismo mogli vjerovati da će se danas događati. Ipak, ima nešto što će se pojaviti u relativnoj budućnosti, a iz sadašnje perspektive možda se čini nedohvatljivo – tu govorimo o masovnoj personalizaciji. Danas već možemo vidjeti da su pobjednici one tvrtke koje su se digitalno transformirale tako da mogu potpuno odgovoriti na zahtjeve svojih korisnika te im pružiti jedinstveno korisničko iskustvo. Odnosno, želite točno određenoj osobi dati točno određenu poruku u točno određeno vrijeme. Očekuje se da će se takva personalizacija proširiti na različite aspekte našeg života, od zdravstvene zaštite, edukacije, financija do javnih usluga. Najdraži mi je primjer edukacija – ne uče svi učenici na jednak način i zasigurno nemaju iste interese. Personalizirani edukacijski programi omogućuju razvoj stručnjaka u različitim granama i briljantnih umove koji će svojim znanjima, vještinama i izumima mijenjati industrije te doći do novih otkrića u znanosti.
Za velike kompanije, posebno banke i telekome, očekivano je da slijede trendove i ulažu. Kakva je situacija s malim i srednjim tvrtkama?
– One su čak i u boljoj poziciji, pogotovo startupovi koji su rođeni u oblaku. Primjerice, u regiji imamo korisnika koji se bavi prodajom kredita u igricama, od čega je stvorio ozbiljan biznis. Nema ništa osim svojih laptopa i poslovanje vrti u 'blockcahinu'. Njegova je poslovna filozofija da ne želi imati nijedan server i ne želi znati gdje se nalazi. Razvija svoju aplikaciju i na to je fokusiran, tradicionalni ga IT ne zanima. Takav je trend specijalizacije i fokusa na temeljni biznis i nišu u kojoj se može postići kompetitivna prednost široko prisutan.
IBM je globalno jedan od najvećih poslodavaca u 'blockchainu'. Kako vidite tu tehnologiju, odnosnu njezinu primjenu u biznisu?
– Tehnologija 'blockchaina' primjenjuje se sve više i interes nikad nije bio veći. Primjenjiva je svugdje gdje postoji proces koji želimo kontrolirati, u lancima nabave i u proizvodnji bilo čega gdje se želi pratiti sljedivost. Ako želite znati što se s nečim dogodilo od početka do kraja te potpuno kontrolirati taj proces, za to gotovo ne postoji drugo rješenje osim 'blockchaina'. Primjerice, Maersk i IBM zajedno su razvili platformu TradeLens, kojom se koristi više od sto organizacija, kako bi primijenili tehnologiju 'blockchaina' u svjetskim lancima nabave. Također, IBM je 2017. osnovao mrežu Food Trust u kojoj su Carrefour, Walmart, Nestlé i drugi te s pomoću koje se može pratiti oko tri milijuna prehrambenih proizvoda.
Jedna je od vječnih dvojbi ukida li tehnologija više radnih mjesta nego što ih stvara. Koje su to vještine relevantne za poslove budućnosti?
– Svakako ih više stvara. Umjetna inteligencija neće zamijeniti ljude jer će stvari postati još kompleksnije i zahtijevat će još više ljudskog rada. Ideja je da tehnologija pomogne ljudima. Možda će nestati neki repetitivni poslovi koji će se automatizirati, ali stvorit će se drugi poslovi koji donose dodanu vrijednost. U eri umjetne inteligencije svi će se poslovi promijeniti i stvorit će se više novih nego što će nestati starih. Važna je edukacija od najranije dobi i stjecanje vještina za rad u digitalnoj eri. Studija 'The Future of Jobs – Wold Economic Forum' pokazuje da će 65 posto djece koja sad ulaze u osnovnu školu raditi poslove koji danas uopće ne postoje. Na tome je IBM također angažiran. Jedan je od primjera Teacher Advisor koji kao dio platforme Watson pomaže učiteljima da kurikule prilagode budućim promjenama na tržištu rada. Primjeri vještina koje će biti posebno tražene u budućnosti vezane su uza znanost o podacima i analizu te otkrivanje kibernetičkih prijetnji. Inače, IBM se zauzima za etički razvoj umjetne inteligencije koji je sadržan u tri stupa: prvi je svrha, što znači da je svrha AI uvećanje ljudske inteligencije; drugi je transparentnost, odnosno kada se i za što upotrebljava AI; treći je stup rad sa studentima, razvojnim inženjerima i građanima na razvoju vještina i znanja koja im trebaju za upotrebu umjetne inteligencije i obavljanje novih poslove koji će tek nastati.
Zbog sveopće digitalizacije golemi su izazovi u području sigurnosti. Koliko se shvaća njezina važnost i koliko se ulaže u taj segment?
– Interes je jako velik, kao i ulaganja u sigurnost. Financijska industrija odavno je aktivna u sigurnosti jer je prva na udaru. Novost je da je sada prijevoz druga industrija prema broju kibernapada. Nakon napada koji su zahvatili i domaće tržište u proteklom razdoblju primijetili smo znatan porast ulaganja u kibernetičku sigurnost u privatnom sektoru i javnoj upravi. To je trenutačno biznis u IT-u koji jako buja. Nijedna organizacija na svijetu ne može izbjeći prijetnju kibernetičkoga kriminala. Korisnici u Hrvatskoj također su svjesni toga, zato mnogo investiraju i ne štede novac da se zaštite naprednim rješenjima iznutra i izvana. Neki su već razvili sigurnosne operativne centre, a neki su na početku tog puta.
Sve se više govori i o kvantnom računarstvu kao sljedećoj velikoj stvari. Kada se i kako može očekivati konkretnija primjena?
– IBM se bavi razvojem kvantnog računalstva i jedan je od prvih koji je otvorio svoj IBM Q zajednici i developerima koji će na toj platformi moći razvijati aplikacije i rješenja. Upravo ta otvorenost daje budućnost toj tehnologiji. Kvantnih računala ima već sada, a očekuje se da su to kompjutori budućnosti. I jesu i nisu. To su kompjutori koji će služiti za specifične namjene, ali neće zamijeniti naša sadašnja računala. Kvantna računala i danas se upotrebljavaju za kompleksna rješenja. Primjerice, Daimler se koristi IBM Q-om za optimizaciju transporta i logistike, JP Morgan Chase za bolju analizu rizika, unapređenje portfelja klijenata i strategije trgovanja, a upotrebljava se i u CERN-u. U budućnosti će kvantna računala imati i širu primjenu. To što je ta tehnologija otvorena zajednici, dodatno će je akcelerirati. Očekuje se eksponencijalni rast, brži nego što su dosad rasle druge tehnologije.
Kakvo je IBM-ovo poslovanje u Hrvatskoj ove godine i što planira za iduću? Na kakvim projektima radite?
– Ne iznosimo brojčane podatke o poslovanju na lokalnoj razini, ali mogu reći da IBM uspješno posluje na hrvatskom tržištu, tu imamo ozbiljan tim. Imamo znanje, iskustvo i vještine te u svakom trenutku možemo pružiti potporu svojim korisnicima u privatnom i javnom sektoru, akademskoj zajednici, developerima itd. Sve što se događa globalno, u istom trenutku dovodimo klijentima u Hrvatskoj. U 2019. proveli smo mnogo projekata u različitim industrijskim granama. Jedan od primjera uspješne digitalizacije poslovanja koji mogu istaknuti jest projekt robotizacije poslovanja u Ini.
Kako posluje IBM-ov korisničko-inovacijski centar u Zagrebu, koliko je ljudi ondje zaposleno i kakvi su vam planovi? Je li moguće očekivati tvrtkine nove slične investicije Hrvatskoj?
– Vrlo smo zadovoljni njegovim radom. Centar uspješno posluje i zapošljava stručnjake različitih profila i upravo je on jedan od dokaza da u Hrvatskoj ima znanja koje je konkurentno na globalnoj razini. Iz Hrvatske servisiramo korisnike diljem svijeta, traženi smo, radimo na mnogim zanimljivim projektima i naši su lokalni stručnjaci prepoznati globalno. Ponosan sam jer je to izvozna tvrtka, a izvozimo znanje. U Centru se primjenjuju napredne tehnologije i alati namijenjeni različitim industrijskim granama poput maloprodaje, financija i proizvodnje.