Ministar zaštite okoliše i energetike Tomislav Ćorić ovih dana sve češće u javnosti objašnjava Vladine ekonomske poteze, imenovan je prvim čovjekom HDZ-a za izradu izbornog programa i član je Vladina tima za pregovore sa sindikatima.
Zato smo ga i pitali zašto država ne otkaže kolektivne ugovore sa sindikatima državnih i javnih službi.
- To nije pravi put. Jedini pravi put su razgovori sa sindikatima, a koje smo i započeli. Rekli smo da nije realno očekivati ispunjenje svih materijalnih prava i još čekamo odgovor. Nadamo se da će pokazati razumijevanje za naš prijedlog proširenja bazena solidarnosti na sve. Razumijevanje o toj potrebi teško je postići jer sindikati državnih i javnih službi polaze iz svojih perspektiva.
Problem je što ne postoji klauzula o smanjenju plaća u državnim službama ako realni sektor padne. Kad ćemo dobiti sustav u kojem će državni službenici ovisiti o rastu ili padu prihoda privatnog sektora? Kako do suglasja?
- Teško. Svatko na stvari gleda iz svoje perspektive. Javni sektor će vam reći da je potplaćen u odnosu na istu razinu obrazovanja i poslove koji se rade u privatnom sektoru, a onda će privatnik tome kontrirati pa to može ići u nedogled. No efikasnošću javnog sektora se treba pozabaviti. Rješenje vidim u srednjem roku kroz povećanje primanja u javnim i državnim službama, ali i uz preraspodjelu i odlazak dijela ljudi iz tih službi, a koje treba stimulirati da nađu angažman u privatnom sektoru. No svakako treba istaknuti da se i u javnoj i državnoj službi stvara dodana vrijednost.
U opširnom intervjuu za Lider ministar Ćorić dao je i naglaske iz predizbornog programa HDZ-a, koji će biti orijentiran na povećanje hrvatske samodostatnosti, posebno kroz veću proizvodnju hrane i energije. Govorio je i o orijentaciji na obnovljive izvore energije, i o korijenima uvozne ovisnosti i izvozne inferiornosti. Otkrio je i svoju poziciju ekonomista između intervencionističke i neoliberalističke struje.
Pitali smo ga i koji su najveći izazovi za dugu jesen i još dulju zimu.
– Uvjeren sam u to da će najveći izazov najesen, kad izađemo iz ovog stanja, biti održavanje tempa kojim sada prolazimo kroz promjene u smjeru digitalizacije, odgovornosti i optimizma koji moramo njegovati kako bi ekonomija funkcionirala na najbolji mogući način. Što se tiče financijskog dijela, stvorili smo dobre pretpostavke ponašanjem u protekle tri i pol godine da bilo kakvo zaduživanje ne bude prevelik problem za Ministarstvo financija u kontekstu kamata, ali i naše pouzdanosti kao partnera. Projekcije za sljedeću godinu prilično su optimistične, tomu se veselimo. Smatramo da smo mnogo otporniji nego što smo bili te vjerujemo da 2021. može biti godina vrlo ozbiljnoga gospodarskog rasta. Velikim dijelom tomu mogu pridonijeti i projekti koji su u inicijalnim fazama realizacije diljem Hrvatske. Podsjetit ću da smo u dvije i pol godine u MZOE-u putem Hrvatskih voda odobrili projekte aglomeracija vrednije od 22 milijarde kuna. Velik je dio u završnoj fazi javnih nabava, a najveći dio radova očekujemo 2021. i 2022. Dakle, perspektiva je tu - rekao je ministar Ćorić, koji optimističnio smatra da ćemo na kraju godine ostvariti manji pad od projiciranih devet posto.