Pokretači biznisa, 2216 kompanija koje su u deset godina prodefilirale Liderovim rang-listama najvećih stvaratelja nove vrijednosti, u tom su razdoblju povećali izvoz sa 6,8 milijardi eura na 10 milijardi. To su na pozitivnoj strani vanjskotrgovinske razmjene dodatne 3,2 milijarde eura. I taj broj i rast od 47 posto zvuče impozantno. No najbolje kompanije u toj su usporedbi izgubile bitku s ostatkom gospodarstva koje je, kad se gleda ukupno, u deset godina povećalo izvoz za 68 posto – s 90 milijardi eura na 151 milijardu.
Uljuljkani u sigurnosti maloga domaćeg tržišta
Najveći stvaratelji nove vrijednosti uglavnom su kompanije etablirane na domaćem tržištu, na kojem ostvaruju najveći dio prihoda. Zato obrana tih, već stečenih, pozicija često ima prioritet pred osvajanjem novih tržišta, što može biti vrlo riskantna igra. Za razliku od većine starosjedilaca novi igrači, izazivači, pogotovo oni s propulzivne startup-scene, uglavnom su orijentirani globalno i većinu prihoda zarađuju na drugim tržištima. Oni ostvaruju znatno veće stope rasta prihoda, zapošljavanja, nove vrijednosti, pa i izvoza.
Uljuljkanost u relativnu udobnost i sigurnost maloga domaćeg tržišta svakako je ograničavajući faktor razvoja naših pokretača. Ipak, treba reći da su oni podignuli udjel izvoza u prihodima sa 16 na 20 posto, što je ipak malo bolje od cijeloga realnog sektora koji je u deset godina došao s 15 posto udjela izvoza u prihodima na 19 posto. Treba primijetiti i da je 1000 najboljih u 2017. i 2018. došlo do 21,6 posto izvoznog udjela u prihodima. No čini se da je kakav-takav rast domaćeg tržišta već 2019. zaustavio rast izvoznih ambicija, koje su – potvrdit će podaci za 2020. i 2021. – opet narasle. No zna se da to nije zbog zaokreta u mentalnome sklopu, nego iz nužde prouzročene pandemijom i krahom turizma.
Hrvatska na europskome dnu
U cijeloj priči najtužnije je to što i veliki i mali, i najbolji i najlošiji premalo izvoze. Uostalom, Hrvatska je prema udjelu izvoza u ukupnim prihodima kompanija odnosno u BDP-u države, a posebno ako se gleda robni izvoz, na začelju tranzicijske Europe. Dok su Slovačka i Češka od 2013. do 2019. od robnog izvoza ostvarivale od 80 do 90 posto BDP-a, Mađarska i Slovenija od 70 do 80 posto, Hrvatska je na taj način dolazila do manje od 30 posto BDP-a.
Inače, Ina je uvjerljivo najveća izvoznica iz Hrvatske. U proteklom desetljeću od izvoza je – u osam godina, koliko je bila na rang-listi (dvije godine iskazala je gubitak) – uprihodovala 8,7 milijardi eura. Slijedi Pliva s 3,5 milijardi, a granicu od milijardu eura prebacile su još samo tri pojedinačne tvrtke: Valamar Riviera, Končar – Energetski transformatori i Ericsson Nikola Tesla.
Velika ovisnost o uvozu energije
Međutim, izdvojeno promatranje izvoza varljiva je kategorija. Naime, Ina je još veća uvoznica – s 9,9 milijardi eura uvoza vanjskotrgovinska bilanca u tih osam promatranih godina joj je više od milijardu eura u minusu. Veći 'negativci' samo su Medika (1,5 milijardi eura), Crodux derivati dva (dvije milijarde eura) i HEP-ove tvrtke s liste koje su izvezle struju vrijednu 836 milijuna eura, ali s uvozom od 3,7 milijardi došle su na čelo rang-liste neto uvoznika s minusom od gotovo tri milijarde eura.
Već i ovaj mali uzorak pokazuje koliko smo kao država energetski ovisni o uvozu. Osim toga, cijeli izvozni sektor znatno je ovisan o uvozu – ili zbog sirovina, kojih nemamo dovoljno ili su domaće preskupe, ili zato što je riječ o doradama odnosno lohn-poslovima za strane vlasnike s jeftinom domaćom radnom snagom (prije svega u tekstilnoj te obućarskoj i kožnoj industriji).
Kome je najviše pogodovala 'izvozna konsolidacija'
Pa pogledajmo tko su zaista najveći izvoznici, pri čemu smo zbrajali rezultate izvoza po grupacijama. Ova 'izvozna konsolidacija' znatno je bliža stvarnim konsolidiranim rezultatima jer se u prihodima (pa i novostvorenoj vrijednosti) od zbrojenih prihoda oduzima međusobno trgovanje unutar grupacije. U izvozu takvih oduzimanja nema. Jedini je nedostatak što nismo promatrali cijele grupacije, nego samo tvrtke koje su bile na rang-listi dvjesto najboljih iz Liderovih godišnjih publikacija.
Zbrajanje rezultata posebno pogoduje Končarovim tvrtkama. Najveća pojedinačna izvoznica iz grupacije jest tvrtka Končar – Energetski transformatori, koja jedina prelazi milijardu eura izvoza u deset godina. Zbrojeno, sedam Končarovih tvrtki s 2,5 milijardi eura ukupnog izvoza skače na treće mjesto, iza Ine i Plive. I Podravka s Belupom prelazi milijardu – 1,24 milijarde eura izvoza u deset godina.
Kad se od tih izvoznih rezultata oduzme uvoz, ispada da je najveći hrvatski neto izvoznik u desetljeću Končar, čijih je sedam tvrtki s rang-liste ostvarilo gotovo 1,5 milijardi eura 'čistog' izvoza. U plusu većem od milijardu eura još je samo Valamar Riviera (1,25 milijardi eura), ispred Plive s 913 milijuna eura. Pritom je među deset najvećih neto izvoznika samo jedna od deset tvrtki s najvećom novostvorenom vrijednošću, Pliva, na začelju top deset.