Ni ljetna sniženja koja počinju 1. srpnja (i traju najdulje 60 dana), neće zaobići okolnosti oko pandemije koronavirusa. Naime, neke trgovine odjevnim predmetima, ali i ostalom robom u neprehrambenoj djelatnosti, već su u lipnju krenule sa sniženjima, pokušavajući tako nadomjestiti gubitke nastale u vrijeme kada nisu radile zbog karantene. Kakve će biti cijene, kako će količina robe na tržištu utjecati na njih i hoće li trgovački centri i lanci uspješno prebroditi posljedice koronakrize tek će se vidjeti, no svako kretanje na tržištu itekako će utjecati na stanje u trgovačkoj djelatnosti.
Zajedno stare i nove kolekcije
Marko Župa, voditelj komunikacija u Westgateu kaže da za početak sniženja u srpnju u suradnji sa svojim zakupcima pripremaju veliku kampanju i iznimno dobre pogodnosti za kupce. Naglašava da se zbog situacije u kojoj se nalazimo roba već sada može pronaći po prilično diskontnim cijenama, jer je trgovcima proljetna roba ostala neprodana te rade bilo što samo da uspiju održati bilo kakav ‘cashflow’. Osim odjeće, dodaje, to se odnosi na cijelu ‘non-food’ branšu poput trgovaca tehnikom, namještajem ili dječjom opremom.
- Novi modeli i kolekcije trebaju doći, a stare kolekcije su neprodane i rezultiraju dugovima. Za kupce je to možda i dobra prilika da po diskontnim cijenama nabave neki proizvod, ali s druge strane je zbog ove situacije ugrožen cijeli jedan gospodarski sektor. A koliko je ‘non-food’ retail sektor važan, dovoljno govori činjenica da je u njemu zaposleno više od 100.000 ljudi, odnosno osminu sveukupno zaposlenih u privatnom sektoru. Nadalje, ovisno o tome koliko je proizvod snižen, toliko se dobro u pravilu i prodaje. Prošlih godina, pa i ove zime, se sniženja bilježe u tri kruga te dolaze do čak 70 i 80 posto za neke skupine proizvoda. Također, zbog ionako niskih marži na namještaj ili skuplje modele tehnike, jako je teško trgovcima ponuditi popuste od, primjerice, 40, 50 ili 70 posto koliko se spuštaju cijene odjevnih modela, pa su samim time snižene cijene namještaja i tehnike i atraktivnije kupcima – navodi Župa.
Niske marže u Hrvatskoj
No, napominje ove godine je situacija prilično izmijenjena pa ćemo čak svjedočiti i jednom presedanu da su istovremeno snižene ljetne kolekcije i zimske kolekcije, a sniženja će vjerojatno od samog početka ići do maksimuma. Primjećuje i da je već sada, sredinom lipnja, veliki broj trgovina pripremio popuste do čak 60 posto. Očekuje da će jedno razdoblje cijene svakako biti niže, ali prvenstveno zbog problematike ‘cash-flowa’ i miješanja starih i novih kolekcija.
- Međutim, trgovina u Hrvatskoj ima jako nisku maržu te ni srednjoročno nije održivo nuditi niže cijene nego su sada. Osnovni razlog niske marže je u poreznoj politici. Isti proizvodi u Austriji ili Sloveniji i Hrvatskoj imaju približno istu cijenu, a s druge strane od te cijene u Hrvatskoj na PDV odlazi 25 posto, a u Austriji 20 posto. Tako da na proizvodu koji kupca košta 1000 kuna, trgovac u Austriji samo od razlike poreza ‘zaradi’ 34 kune. Cijene u ‘non-food’ retailu, ali i cijene hrane i robe široke potrošnje, će vjerojatno i nadalje biti u blagom padu, a iz kuta trgovaca će vjerojatno biti i dumpinške. Naime, neprodana roba iz bogatijih gospodarstava će dolaziti k nama, a ta aktivnost je već počela, i prodavati se kupcima po principu ‘samo da se proda’. Takav razvoj događaja dugoročno ugrožava male i srednje trgovce, pogotovo one koji nemaju svoje ‘centrale’ u zemljama zapadne Europe i jaki kapital u pozadini, već su prisutni samo na našem tržištu – upozorava Župa.
Poziva stoga da se s ciljem očuvanja gospodarstva i 'non-food' retail sektora hitno uvedu dodatni paketi mjera namijenjenih trgovcima kojima bi se omogućilo jeftino i brzo zaduživanje za nabavku nove robe, odnosno pokrivanje dugova nastalih zbog neprodane robe koja stoji na skladištima. Također, po njemu je zaštita domaćih gospodarstvenika je i uređenje inozemne internet trgovine - odnosno prakse da se za isporuku robu kupljene preko interneta u Hrvatsku, obračunava jedna stopa PDV-a ako je trgovac registriran u Hrvatskoj, a druga (manja) ako je trgovac registriran u nekoj od poreznih oaza unutar Europske unije.
Udružene snage
- Lipanj smo započeli Žutim tjednom - posebnom prodajnom aktivnošću u sva tri City Centera one u kojima su trgovine nudile popuste od ponedjeljka do subote. To je zapravo nadogradnja Žute srijede s kojom smo započeli još 2013. godine, a koja nudi posebne popuste svake prve srijede u mjesecu. Uz to, željeli smo osigurati dobru posjećenost koja je, posljedično, donijela i dobre promete za naše partnere u Centru. Rezultati Žutog tjedna dali su nam dodatan 'vjetar u leđa', pa s optimizmom gledamo u budućnost. Inače, ne postoji jedinstveno pravilo oko toga što najbolje ide na sniženjima, već je to uvijek rezultat više pojedinačnih faktora - važna je visina popusta koju trgovci nude, atraktivnost i poželjnost samog proizvoda, trenutačni trendovi, sezona u kojoj se proizvod nudi – objasnila je Gamulin.
Neizvjesna vremena
Nadalje, po njoj je s jedne strane, privremeni ‘lockdown’ ne samo na lokalnoj, već, i na svjetskoj razini, utjecao je na zastoje u proizvodnji, teži dolazak do sirovina i otežani transport proizvoda do krajnjih tržišta - što bi u nekim drugim okolnostima dovelo do viših cijena. Međutim, mišljenja je da su trgovci svjesni da živimo u neizvjesnim vremenima i da će kupci više puta odvagnuti kupovinu određenih, a posebno luksuznih proizvoda, pa tu nemaju puno prostora za dizanje cijena. Stoga Gamulin vjeruje da većih oscilacija u cijenama u bližoj budućnosti neće biti, no, kako smo naučili u proteklih par mjeseci, sve se vrlo brzo može promijeniti i svi subjekti - i shopping centri i trgovci i kupci - toga su svjesniji nego ikada prije.
Arena Centar, u kojem se nalazi 200 trgovina, je u sklopu suradnje s Mastercardom osmislio Vikend+ kampanju s popustima na plaćanje Mastercard i Maestro karticama, poklone te nagradne igre, prilagodivši tako kampanju novonastaloj situaciji. U Kauflandu Hrvatska k.d, pak, ističu da od početka krize nisu podizali cijene te da će se one u budućnosti kretati ovisno o daljnjem razvoju situacije, turističkoj sezoni te općenitom stanju na tržištu.
Za Konzum je ključan faktor u određivanju njihovih cijena uvijek bila konkurentnost na tržištu, što se pokazalo i u prethodnom razdoblju kad Konzum, unatoč svim izvanrednim okolnostima, nije povećavao cijene u svojim prodavaonicama. Ističu da im je cilj uvijek kupcima ponuditi najbolju vrijednost za uložen novac te biti njihov prvi izbor, a to mogu postići samo ako su cijenovno konkurentni.
Što je najtraženije
Mišljenja su da će na kretanje cijena u budućnosti sigurno utjecati potražnja, ali i brojni procesi u maloprodaji, poput kretanja cijena sirovina ili troškova prijevoza, stoga ne mogu jednostavno predvidjeti kod kojih će proizvoda cijene rasti, a kod kojih padati. Konzum podsjeća da za kupce redovito organiziraju akcije i popuste sukladno njihovim potrebama putem tjednog kataloga, ali i na društvenim mrežama ili oglasima u medijima. Iskustvo im pokazuje da je na sniženjima najveća potražnja za proizvodima koji se mogu skladištiti, osobito ako imaju dug rok trajanja i najčešće su to kućanske potrepštine, proizvodi za njegu i osobnu higijenu te sredstva za čišćenje, odnosno proizvodi koje upotrebljavamo svakodnevno i koje možemo čuvati u većim količinama.
Kako bi kupcima osigurali povoljnu kupnju po dugoročno dobroj cijeni, u koncept su uključili više od 6.500 proizvoda uz jamčenje da se cijena tih proizvoda neće mijenjati tijekom najmanje četiri mjeseca, dok su se tijekom vrhunca pandemije uzrokovane koronavirusom, usredotočili najviše na stabilnosti cijena i dostupnosti proizvoda.