Preliminarne procjene sugeriraju da se zbog rata rast ukupnog gospodarstva EU neće zaustaviti, no mogao bi se smanjiti ukupni BDP eurozone. Pad bi mogao iznositi oko 0,3 do 0,4 posto ili u najgorem slučaju jedan posto. Izdržljivo, procjenjuju u Bruxellesu. Možda to dobro zvuči za Bruxelles, Frankfurt, Pariz ili Milano, ali treba dosta petlje da bi se već sad jasno poručilo da će rat u Ukrajini bolje podnijeti snažnija gospodarstva EU, a zemlje poput Hrvatske vrlo će lako upasti u spiralu krize iz koje će se jako teško izvući. Nameće se potreba žurnog osnivanja fonda iz kojega će se pomoći kolateralnim žrtvama sankcija. Kapitala unatoč svemu još ima, treba ga preraspodijeliti. O sankcijama i o tome kako će one utjecati na hrvatske tvrtke piše Ksenija Puškarić.
Osim štete koja se broji u pustim milijardama i golemih rupa u zemlji, potresi koji su pogodili Zagreb u ožujku godine čije se ime ne spominje, potom Petrinju u prosincu iste godine, otvorili su još jednu, posebno duboku rupu, ali ne u zemlji, nego u HDZ-u. Kako će se pokazati gotovo cijele dvije godine kasnije, potresi su razotkrili potpuni bankrot hrvatskoga političkog talenta, ako se o tome u kontekstu hrvatske politike uopće može govoriti, i elementarne kompetentnosti. Vanja Figenwald saznaje zašto se malotko pošten i sposoban želi prljati se hrvatskom politikom.
Zbog bolovanja radnika povezanih s epidemijom bolesti COVID-19 poslodavcima su drastično porasli troškovi za zaposlenike. S jedne su strane to izravni troškovi bolovanja, a s druge troškovi zamjene radnika koji su zbog bolesti ili izolacije izostali i čiji posao mora obaviti netko drugi. Bolovanja na teret poslodavaca lani porasla za 16 posto, ukupni troškovi i mnogo više. O nuspojavama pandemije piše Željka Laslavić.
Liderovi novinari nastavljaju svoj putopis po Hrvatskoj a ovoga tjedna su u Splitu i okolici. Uz novi broj stiže i prilog Lider Invest Jug, prvi ovogodišnji invest te poseban prilog Fintech i bankari.