Očekivano, vrijednost izvoza u prva četiri ovogodišnja mjeseca bila je 18,6 posto veća nego lani u istome razdoblju. No da će u još pandemijskim uvjetima u tom razdoblju izvoz biti i stotinjak milijuna eura veći nego u usporedivom razdoblju 2019. – to je već iznenađenje!
Da će u prva četiri mjeseca ove godine hrvatski robni izvoz znatno premašiti rezultat iz istog razdoblja prošle godine, bilo je posve očekivano. Prema prvim rezultatima robne razmjene između Hrvatske i inozemstva koje je objavio Državni zavod za statistiku, od Nove godine do kraja travnja hrvatski su izvoznici na stranim tržištima ostvarili 5,5 milijardi eura, odnosno 18,6 posto više nego u isto vrijeme lani.
Zacijelo se ni najveći optimisti nisu nadali kako će u uvjetima koji su i dalje veoma nepovoljni za međunarodnu trgovinu izvoz u tom razdoblju premašiti čak i rezultat ostvaren u prva četiri mjeseca 2019. godine, i to za 111 milijuna eura. Nije mnogo, ali jako veseli jer upućuje na to da izvoznici ne samo da su se konsolidirali u pandemijskim uvjetima već i da su unatoč njima sposobni sve više izvoziti.
Dok se za travanj još čekaju potpuni rezultati izvoza (prvi rezultati govore o 1,5 milijardi eura), za ožujak je potvrđeno da je izvoz iznosio gotovo 1,6 milijardi eura, što je dosad bilo postignuto samo jednom na razini mjeseca (u srpnju 2019.) S tolikim iznosom izvoz je u ožujku bio iznad 30 posto veći nego u ožujku lani, u vrijeme kad se lockdown tek uvodio, a izvoz zbog njega još nije bio znatnije smanjen. Potop izvoza, podsjetimo, dogodio se lani u travnju i svibnju.
I u prva tri mjeseca ove godine perjanice hrvatskog izvoza standardno su ostale prehrambena i farmaceutska industrija te proizvodnja električne opreme. Izvoz hrane porastao je za pet posto, lijekova za 33 posto, a električne opreme za 12 posto. Usput rečeno, Hrvatska gospodarska komora nedavno je provela i objavila analizu koja je pokazala da hrvatska industrija električne opreme ostvaruje 8,6 milijardi kuna prihoda na godinu, od čega se na međunarodnim tržištima ostvari malo više od polovine, ali i da još ima velik i neiskorišten izvozni potencijal čijom bi se realizacijom izvoz tog sektora morao povećati za četrdesetak posto. Povećanje izvoza tog sektora najvjerojatnije je na tržištima Srbije, SAD-a, Mađarske, Kine i Francuske.
Osim prerađivačke industrije, koja je u prva tri mjeseca ukupno porasla za 4,6 posto, u tom su razdoblju dobri izvozni rezulati zabilježeni i u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (rast od 20,3 posto) te u rudarstvu i vađenju (rast od 48,9 posto).