Hrvatski su izvoznici ove godine prilično intenzivno tražili nove kupce u Europskoj uniji. Pad na najvećim tržištima djelomično je nadoknađen rastom izvoza u Mađarsku, Švedsku, Poljsku, Češku, Nizozemsku...
Prema prvim rezultatima robne razmjene Hrvatske s inozemstvom, koje je Državni zavod za statistiku objavio za prvih devet mjeseci ove godine, hrvatski je izvoz u rujnu iznosio 1,37 milijardi eura, što je za gotovo četiri posto veći iznos nego u istom lanjskom mjesecu.
Time je još malo nadoknađen ovogodišnji zaostatak u izvozu, nastao u proljetnim mjesecima za vrijeme lockdowna, pa je ukupan izvozni rezultat za prvih devet mjeseci 6,2 posto manji nego lani u tom razdoblju.
Izvoz na tržišta Europske unije za to je vrijeme pao 3,8 posto, a na ostala je tržišta smanjen 11,3 posto, uslijed čega je za gotovo dva postotna poena, na 69,7 posto, porastao udjel EU tržišta u ukupnom hrvatskom izvozu. No, kao što se može vidjeti među podacima o izvozu na pojedinačna tržišta za prvih osam mjeseci, hrvatski su izvoznici tijekom ove godine prilično intenzivno tražili nove kupce unutar EU.
Izvoz je, naime, u prvih osam mjeseci redom imao visok pad na tradicionalno najvećim hrvatskim izvoznim tržištima. Najviše su izgubili izvoznici u Italiju (18 posto manje nego lani u prvih osam mjeseci), zatim u Austriju (deset posto pada) te u Njemačku i Sloveniju (po otprilike osam posto pada).
Naprotiv, za to je vrijeme porastao izvoz u Češku (blizu četiri posto), Mađarsku (više od 63 posto, ponajprije zbog izvoza sirove nafte), Nizozemsku (više od osam posto), Rumunjsku (blizu pet posto), Švedsku (gotovo 30 posto), Poljsku (više od 15 posto)...
S druge pak strane, pad osobne potrošnje hrvatskog stanovništva i prepolovljena turistička sezona za posljedicu imaju sporiji oporavak uvoza od izvoza.
U prvih devet mjeseci uvoz je još uvijek bio 11,4 posto niži nego u isto vrijeme prošle godine, što pak je smanjilo negativni saldo robne razmjene, koji je iznosio 6,1 milijardu eura, odnosno čak 1,45 milijardi eura manje nego lani u tom razdoblju.
Jedina kategorija proizvoda kojoj je u ovoj godini uvoz znatno porastao su lijekovi i drugi farmaceutski proizvodi. Njih je u osam mjeseci uvezeno u vrijednosti od 1,15 milijardi eura (24 posto više nego lani u isto vrijeme), a prema svemu sudeći najviše je toga uvezeno iz Belgije, iz koje je uvoz u Hrvatsku u osam mjeseci bio veći od pola milijarde eura, što je 85 posto više nego lani.