Institut za javne financije objavio je novi broj Osvrta pod nazivom Funkcionalna i održiva lokalna samouprava u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. – 2026, a autorica Osvrta Katarina Ott navodi kako je Planom između ostaloga predviđena daljnja decentralizacija države, uz poticanje funkcionalnog spajanja lokalnih jedinica, ali nisu definirani čvrsti rokovi provedbe svih planiranih podfaza i usluga.
- Vlada je napravila plan oporavka države koji predviđa i reformu lokalne samouprave. Europska unija (EU) je taj plan podržala i spremna ga je financirati. Plan svakako treba pozdraviti, jer u državi s brojnim lokalnim jedinicama koje imaju izrazito mali broj stanovnika i vrlo niske prihode, odavno se očekuje njihovo ne samo funkcionalno, već i stvarno spajanje. No, kako je takvih planova i projekata već bilo, a nisu se uspijevali realizirati, neophodno je što prije definirati ono čega u ovom planu nema, a to su čvrsti rokovi provedbe svih planiranih podfaza i usluga - kaže Ott.
Povećanje transparentnosti
Funkcionalno, pa i stvarno spajanje više je nego neophodno u državi s tako velikim brojem lokalnih jedinica, s pedesetak općina koje broje manje od tisuću stanovnika, s drastičnim razlikama među njima, ne samo po broju stanovnika (najmanja ih ima samo 137, a najveća čak 16.500) već i po prihodu po stanovniku (najniži je 1.700, a najviši čak 27.000 kuna).
- I nije točno da se one nisu voljne mijenjati i popravljati. U razdoblju od 2015. do 2021., pod utjecajem aktivnosti Instituta za javne financije, uz podršku Ministarstva financija tim aktivnostima, prosječna proračunska transparentnost svih lokalnih jedinica popravila se s 1,8 na 4,5. Dok je, primjerice, proračun za građane 2015. objavilo samo jedan posto općina, 2021. ga je objavilo čak 80 posto. Informiranje, promoviranje tema, poticanje, promjene zakona i propisa, sve to mora rezultirati promjenama - smatra Ott.
U Planu teškom 6,3 milijardi eura, predviđa se daljnje unaprjeđenje učinkovitosti javne uprave, a među reformama su funkcionalna i održiva lokalna samouprava i predviđene investicije za daljnju optimizaciju i decentralizaciju poticanjem funkcionalnog spajanja jedinica. Zbog nezadovoljavajuće razine kvalitete usluga, slabog administrativnog i fiskalnog kapaciteta te nedostatka transparentnosti, cilj je funkcionalnim povezivanjem lokalnih jedinica uspostaviti učinkovite, kvalitetne i transparentne usluge, kako bi građani bez obzira gdje žive imali jednake mogućnosti zadovoljavanja svojih potreba i interesa.
Nedostatak dostupnih informacija
Za reformu lokalne samouprave Planom je predviđeno 21,6 milijuna kuna, definirane su faze i podfaze provedbe te usluga koje će trebati financirati, no rokovi su nažalost utvrđeni samo za faze, ali ne i za podfaze provedbe i predviđene usluge. Dodatni razlog za zabrinutost izaziva činjenica što se u Planu na više mjesta spominje kako će mu kao podloga poslužiti rezultati projekta Ministarstva uprave 'Optimizacija sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave'.
- Naravno, dobro je da se ne kreće svaki put iznova od nule i da se namjeravaju koristiti rezultati već provedenih projekata, no što znamo o tom prethodnom projektu? Na mrežnoj stranici Ministarstva uprave stoji da je riječ o projektu vrijednom 20,1 milijuna kuna, koji će se provesti od 11. prosinca 2018. do 11. prosinca 2020., s ciljem 'unaprjeđenja učinkovitosti sustava javne uprave kroz optimizaciju sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave što bi rezultiralo povećanjem kvalitete javnih usluga koje se pružaju građanima u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave'. Prema tome bi taj projekt već trebao biti završen, no javno dostupnih službenih informacija o njegovoj izradi i rezultatima – nema - napominje Ott.
Dodaje da je očito riječ o projektu sličnog sadržaja, pa i vrlo slične financijske težine (21,6 naspram 20,1 milijuna kuna), koji je već trebao biti završen, a provedba Plana bi se na njega trebala osloniti, javnosti bi trebali biti poznati rezultati tog projekta.
Uključivanje ciljnih skupina
Ott ističe kako je jedan od ciljeva Plana i povećanje transparentnosti sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave, te je neophodno i povećanje transparentnosti sustava središnje države. Sve to zahtijeva urgentnu objavu rezultata spomenutog projekta optimizacije, te rokova svih podfaza i usluga predviđenih Planom, uz redovito praćenje pridržavanja tih rokova i objava rezultata tog praćenja, odnosno rezultata svih podfaza i usluga.
Nadalje, hitno treba prirediti što jasniji i jednostavniji, praktični vodič, svojevrsni priručnik s informacijama o Planu i mogućnostima koje nudi lokalnim jedinicama i koristiti ga za podizanje svijesti, informiranje i uključivanje ciljnih skupina (kako izvršnih, tako i predstavničkih tijela vlasti županija, gradova i općina), krajnjih korisnika (građana, njihovih udruga, poslovnih subjekata), ali i medija (posebice lokalnih) u funkcionalno i stvarno spajanje jedinica.