Zadnjih godina bila je vrlo popularna teza da Hrvatska ima previše privatnog smještaja koji narušava konkurentnost hrvatskog turizma. I doista, 'zimmer frei' kreveti nicali su prije pandemije kao da sutra ne postoji. No sutra je došlo u svom najgorem obliku i mnogim vlasnicima obiteljskog smještaja poremetilo poslovne planove.
Prošle sezone koronavirus nije u tolikoj mjeri utjecao na tržište obiteljskog smještaja u kontekstu kategorizacije jer je sve bilo novo i neizvjesno. Sada, kada su iznajmljivači shvatili da bi mogli izgubiti još jednu sezonu, bavljenje turizmom čini se kao loša ideja.
No ne svugdje i ne kod svih iznajmljivača. Trenutno na tržištu imamo dva paralelna trenda koja se međusobno pobijaju. S jedne strane putem društvenih mreža intezivira se potražnja i ponuda privatnog smještaja za ljetne mjesece, a s druge otkazuju rješenja o kategorizaciji smještaja.
Martina Nimac Kalcina, predsjednica Udruge obiteljskog smještaja pri HGK objašnjava da se putem društvenih mreža trenutno iznajmljuju kapaciteti koji imaju standardnu popunjenost dva mjeseca u godini.
- Situacija u turističkim gradovima koji imaju dulju sezonu je drukčija i primjetan je trend otkazivanja rješenja o kategorizaciji i to do 15 posto. Ako imate objekt s tri do četiri sobe, za koje plaćate i turističke troškove i održavanje i režije od dvije tisuće kuna mjesečno, a već drugu godinu za redom nemate turističkog prometa, to je razumljivo – kaže Nimac Kalcina.
Iznajmljivači bi najradije svoje nekretnine prebacili u dugoročan najam, međutim to im baš i ne ide tako lako.
- Primjerice na području Splita većina mladih traži stanove na rubnim dijelovima grada, a ne u središtu jer im je život tamo jeftiniji i komforniji. Tako da su nekretnine u središtu Splita prazne. Uz to, većina podstanara dolazila je iz redova turističkih djelatnika koji su dolazili na sezonski rad u hotele, restorane, konobe ili studenata koji prate nastavu online pa im se ne isplati plaćati najam stana. Prema našim podacima, broj otkazanih kategorizacija se u nekim mjestima vrti od četiri pa do 15 posto – zaključuje Nimac Kalcina.
Podaci sustava eVisitor pokazuju da je trenutno u kategoriji 'objekti u domaćinstvu' registrirano 101.699 objekata s 581.934 osnovnih ležaja. Prošle godine na današnji dan u istoj je kategoriji bilo registrirano 108.011 objekata sa 613.063 osnovnih ležaja. Znači preko 30.000 kreveta je manje na tržištu.
Gradovi koji će, izgleda, i ove godine biti najveće žrtve korone su Zagreb i Dubrovnik. Nikola Grubelić, suvlasnik Direct Bookera, male dubrovačke agencije koja je postala prepoznatljiv franšizni brend diljem svijeta, kaže da broj otkazivanja rješenja o kategorizaciji čak i nije toliko velik koliko se moglo očekivati s obzirom na trendove, ali ističe i razliku u vrsti smještaja.
– Iznajmljivači s kojima mi surađujemo jesu profesionalci koji žele ostati u ovom poslu i rade sve da smanje troškove, čekajući da se stanje vrati u normalu. Oni koji su u ovu djelatnost ušli radi lake zarade i imaju po jedan apartman izlaze iz biznisa. Na području Dubrovnika povećala se prodaja nekretnina i smanjile su se cijene najma stanova. Tržište dugoročnog najma se zasitilo, potražnje nema toliko koliko ima praznih nekretnina i došlo je do pada cijena najma. Prijašnjih godina mjesečni najam iznosio je između tri i tri pol tisuće kuna, a sada se stanovi u Dubrovniku mogu unajmiti za dvije tisuće. Radna snaga ne dolazi u grad – komentira Grubelić.
Istaknuo je i neke nove trendove na tržištu iznajmljivanja koji će obilježiti ovu godinu.
– U agenciju nam dolaze iznajmljivači koji su do sada samostalno prodavali kapacitete na jednoj ili dvije globalne platforme. Sada su uvidjeli da im treba još kanala prodaje, da moraju pratiti i pravovremeno znati korigirati cijene te biti vrlo fleksibilni kod otkazivanja rezervacija. Uz to, nekada se 40 posto rezervacija plaćalo avansno, sada toga više nema – kaže Grubelić.
Iako je Dubrovnik destinacija koja se ove godine najmanje treba oslanjati na optimizam on ipak smatra da će sezona biti bolja od lanjske zbog veće svjesnosti o tome s čime se borimo, kakve su procedure i sve veće procijepljenosti. S obzirom na to da se 30 posto kapaciteta obiteljskog smještaja u Dubrovniku iznajmljuje putem Direct Bookera, promet agencije može se preslikati i na čitavu destinaciju. Tako je lani agencija ostvarila 18 posto prometa iz 2019, a ove godine se nada brojci od barem 30 posto. Sudbina Dubrovnika je, zaključuje Grubelić, u rukama britanskog premijera Borisa Johnsona koji u svibnju mora donijeti odluku o tome smiju li Britanci putovati izvan svojih granica.
U Turističkoj zajednici Grada Zagreba navode malo drukčiji trend. Naime, i u Zagrebu je došlo do otkazivanja kategorizacija, ali se pojavljuju i novi iznajmljivači.
- Od 1. siječnja do 31. ožujka 2021., rješenje o kategorizaciji otkazao je 69 pružatelja usluge smještaja u privatnom smještaju s 82 smještajne jedinice i 188 postelja. Međutim, jednako tako, u navedenom razdoblju u Zagrebu je registriran 31 novi pružatelj usluga u privatnom smještaju s 46 smještajne jedinice i 133 postelja – kažu u TZ Zagreba. Dakle još uvijek je upola manje novih nego što ih je otkazalo rješenje o kategorizaciji.
Čini je da, kad već sustavan i planski razvoj turističkih kapaciteta nije napravio reda na tržištu, korona je uzela stvar u svoje ruke.