piše: Antonija Knežević
Bankovni sektor i Trgovinu na malo očekuje najviše posla u procesu zamjene hrvatske kune eurom. potonju očekuje i dvojno iskazivanje i preračunavanje cijena te dvojni optjecaj, kao i standardni procesi poput prilagodbe računovodstvenog i financijskog upravljanja te informacijskih sustava, informiranje i osposobljavanje radnika
Tisuću i dvije stotine tona papira ili dvadeset tisuća posječenih stabala više. Toliko će se više papira za ispis najobičnijih računa u maloprodaji potrošiti zbog potrebe za dvojnim iskazivanjem cijena u trgovinama tijekom prelaženja na euro. To je samo jedna od posljedica u nizu koje će se dogoditi zbog prihvaćanja eura kao nove valute plaćanja u Hrvatskoj. O ukupnome jednokratnom trošku konverzije za sada se samo nagađa, no prema nekim procjenama riječ je o iznosu manjem od 0,5 posto BDP-a. Uz povećane troškove tvrtke u idućem razdoblju očekuje mnogo promjena i prilagodbi kako bi uskoro zauvijek u zaborav bacile hrvatsku kunu. Koje će sve korake morati napraviti, više će se znati kad napokon u javnost iziđe zakon o euru, no obrisi potrebnih procedura već su prilično poznati. Računovodstvo, a s njim i povezani informatički sustavi, morat će se prilagoditi na više načina. Najviše posla u sljedećem razdoblju svakako će imati trgovci. Veliki maloprodajni lanac tako će, primjerice, morati promijeniti cijene čak trideset tisuća artikala.
– Trgovinu na malo i bankovni sektor očekuje najviše posla u postupku zamjene hrvatske kune eurom, napose trgovinu na malo. Nju očekuje dvojno iskazivanje i preračunavanje cijena te dvojni optjecaj, kao i standardni procesi koji uključuju prilagodbu računovodstvenog i financijskog upravljanja i informacijskih sustava, informiranje i osposobljavanje radnika i drugo. HGK je izradio Nacrt smjernica za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom te ga proslijedio članicama na očitovanje, a nakon završetka izrade konačne verzije smjernica planira organizirati edukacije za svoje tvrtke članice kako bi ih informirao o tome, i to tijekom 2022. – najavio je HGK-ov potpredsjednik za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher.
Velike promjene u trgovini
Velike kompanije, osobito one koje posluju u segmentu maloprodaje, već su se počele pripremati. – Dm je počeo s pripremama za prelazak na euro u onom opsegu u kojem je to moguće s obzirom na to da zakon o euru još nije donesen. Potrebne prilagodbe obuhvaćaju sve poslovne sustave: od evidencije zaliha, prilagodbe blagajni, internetske trgovine, sustava za izvještavanje do prilagodbe obračuna plaća. Trebat će prilagoditi i ugovore s poslovnim partnerima, zaposlenicima, interne pravilnike, upute i formulare. Razdoblje dvojnog iskazivanja cijena na računima, etiketama, marketinškim materijalima i u dm-ovoj internetskoj trgovini podrazumijeva dodatna ulaganja. U tvrtki ključnim smatramo educiranje djelatnika kako bismo im olakšali razdoblje prilagodbe, posebno dvojnog optjecaja, kad ćemo prihvaćati kune i eure, a kupcima vraćati samo eure – rekla je Dušanka Sever Kralj, voditeljica financijskoga knjigovodstva u dm-u.
Da će za maloprodaju najizazovnije biti razdoblje dvojnog optjecaja, smatraju i u Ini, gdje navode da će morati prilagoditi mnogo informatičkih sustava, uključujući računovodstveni, kao i blagajne na maloprodajnim mjestima, prije svega zbog obveze dvojnog iskazivanja cijena. – Zbog velikog broja potrebnih prilagodbi prelazak na euro zahtijevat će znatan napor i troškove, posebice u prilagodbi sustava – naveli su iz Ine.
Osim fizičkih trgovina, i one internetske morat će prilagoditi svoje IT sustave. Besplatno rješenje za tu svrhu ponudila je domaća IT tvrtka CROZ.
Praktično rješenje
Naime, osmislila je HRK2EUR Converter, koji bilo tko može uvesti na svoju mrežnu stranicu sa samo nekoliko klikova i tako omogućiti automatski prikaz cijena u obje valute.
– U skladu s običajima u open-source zajednici, HRK2EUR Converter nema nikakvo jamstvo i dodatnu podršku, a trenutačno ne postoji ni plan za daljnji razvoj. Ovako želimo pridonijeti široj informatičkoj zajednici u Hrvatskoj te se nadamo da ćemo bar malo olakšati izazove koje promjena valute donosi u Hrvatsku – objasnili su u CROZ-u.
Malim će tvrtkama to besplatno rješenje vjerojatno biti dovoljno, no, naravno, onima s kompleksnijim sustavima bit će potrebne veće nadogradnje. Gotovo da nema odjela na koji spomenuta zamjena neće utjecati, pa su tako, primjerice, u Atlanticu naveli da će morati prilagoditi procese u odjelu financija, nabave, prodaje i ljudskih resursa.
– Svakako računamo na promjene povezane s izmjenom cijena i osiguravanjem dvojnog iskazivanja cijena u privremenom razdoblju prije i nakon uvođenja eura, izmjene u obračunu plaća, konverziju vrijednosti imovine i obveza, izmjene podataka vezanih uz kupce, dobavljače i banke itd. Izmjena je dosta, ali vjerujemo da će napori i investicije koje smo u proteklom razdoblju usmjerili u digitalnu transformaciju Atlantic Grupe svakako olakšati tu promjenu – naveo je Siniša Resanović, izvršni direktor Centralnih financija i korporativnog kontrolinga.
U toj kompaniji, ali i mnogim drugima s kojima smo kontaktirali, još nemaju ukupnu procjenu troška konverzije, no smatraju da će prednosti zbog pojednostavnjenja poslovanja i smanjenje izloženosti stranim valutama nadomjestiti sav nastali trošak.
Kraj valutnog rizika
Jednako razmišljaju u udruzi Hrvatski izvoznici. Prelazak na euro znatno će smanjiti te u većini slučajeva i eliminirati valutni rizik s kojim se hrvatski poduzetnici suočavaju pri uvozu proizvodnih inputa i otplati kredita.
– Druga korist od uvođenja eura nestanak je troškova konverzije i sniženje troškova financijske evidencije i platnih transakcija te eventualno troškova zaštite od tečajnog rizika iako hedžiranje nije uobičajeno u valutnom paru kuna – euro. Treće, treba spomenuti trošak visine kamata na zaduživanje koji je pod utjecajem premije rizika zemlje, odnosno visokog stupnja eurizacije unutarnjeg i vanjskog duga države i ostalih domaćih sektora, ali i specifične strategije HNB-ove monetarne politike koja zahtijeva restriktivne mjere u slučaju eventualne snažnije deprecijacije domaće valute, zbog čega su u ranijoj povijesti domaći poduzetnici nerijetko plaćali znatno više troškove kamata u usporedbi s izvoznicima iz drugih ekonomija – mišljenje je udruge Hrvatski izvoznici.
Zahvaljujući euru kamatne stope na kredite trebale bi u budućnosti biti nešto niže, no iako će se nakon ulaska u europodručje smanjiti obvezna pričuva i nestati valutni rizik, nećemo tako brzo imati jednake uvjete financiranja kao u ostatku Europske unije.
Veliki posao za banke
Za to je, kažu u Hrvatskoj udruzi banaka, nužno voditi odgovornu ekonomsku politiku, digitalizirati javnu administraciju, osigurati velik institucionalni napredak u vladavini prava te se prilagoditi demografskim promjenama, odnosno starenju stanovništva.
– Naše analize upućuju na to da unaprjeđenje kvalitete institucija, prije svega efikasnosti pravosuđa i funkcioniranja u dijelu provedbe ovrha, uz uvođenje eura može utjecati na povoljnije uvjete financiranja i niže kamatne stope – naveli su iz HUB-a.
Banke će pak imati pune ruke posla zbog uvođenju eura i taj će ih postupak stajati između 80 i 100 milijuna eura jer će morati softverski prilagoditi POS uređaje, digitalne usluge, cjelokupnu bankomatsku mrežu te u euro konvertirati sve depozite i kredite. Hoće li se i koliko taj trošak na kraju prebaciti na klijente, može se samo nagađati jer treba uzeti u obzir da će banke, osim što će imati ekstrarashode, zbog eura godišnje gubiti i oko milijardu kuna prihoda na konverziji kuna/euro. Kraću slamku potrošači će vjerojatno izvući i zbog rasta cijena jer se očekuje da će dio poslovnih subjekata, ponajviše restorani i kafići, pri konverziji cijene zaokružiti na one više. Ipak, najviši jednokratni utjecaj na inflaciju pri prelasku na euro do sada je iznosio 0,28 postotnih bodova, tako da to ipak ne bi trebao biti velik udarac na proračun. U prelasku na novu valutu najveći obol svakako će dati radnici iz raznih odjela u kompanijama koji će morati uložiti dodatne napore kako bi se svaki segment poslovanja prilagodio tomu. Valja se nadati da će ti svi ti troškovi biti jednokratni, a korist od eura ipak veća i dugoročnija.