Analitičari Raiffeisen banke pripremili su novo izdanje RBAnaliza. Glavna tema je osvrt na utjecaj pandemije na makroekonomsko okruženje. Više o svemu pročitajte u uvodu kojeg je pripremila Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA.
U prvom tromjesečju epidemiološka situacija diljem Europe nije se popravila, a dodatnu neizvjesnost donijela je spora dinamika procjepljivanja stanovništva. Većina europskih gospodarstva nastavila je primjenjivati niz mjera za suzbijanje pandemije koje neminovno usporavaju oporavak i zahtijevaju poprilično visoke fiskalne potpore. Uslužni sektor diljem Europe je pogođen, dok se industrija oporavlja. Polako jačaju i inflatorni pritisci koji su dominantno predvođeni cijenama energije. Međutim, Europska središnja banaka zadržava splet izrazito ekspanzivnih monetarnih mjera kako bi osigurala povoljne uvjete financiranja u duljem razdoblju. Dakle, povratak pozitivni kamatnih stopa na novčanom tržištu ne očekujemo prije 2025. Ipak, pozitivna očekivanja gospodarskog rasta i inflacije polako se zrcale na duljem kraju njemačke krivulje prinosa.
Prvi visokofrekventni pokazatelji u Hrvatskoj upućuju na nastavak oporavka, osobito u građevinarstvu i industriji, a naznake poboljšanja vidljive su i u sektoru trgovine i usluga. Poslovna očekivanja i potrošački optimizam upućuju na daljnji oporavak ohrabrujući naša očekivanja o snažnijem gospodarskom rastu u drugoj polovici godine. Ipak oni su i dalje ispod pred kriznih mjeseci, a pozitivne trendove i očekivanja treba uzeti s dozom opreza. Naime, visoka ovisnost o turizmu upozorava da su prognoze izložene riziku budući da se temelje na pretpostavci normalizacije putovanja u lipnju, uspješnoj središnjoj turističkoj sezoni i produljenju post sezone. Uz to očekujemo snažniji zamašnjak u investicijama koje bi s jenjavanjem neizvjesnosti prema kraju godine trebale jačati i u privatnom sektoru.
Rastući troškovi u zdravstvu kao i viši izdaci u naknadama za zaposlene u javnim službama sugeriraju da će se već nakon lokalnih izbora u saborskoj proceduri naći rebalans proračuna. I dok smo stopu gospodarskog rasta zadržali na iznad 5%, manjak državnog proračuna je prema novim prognozama nešto viši i odudara od kriterija iz Maastrichta. Međutim kako je sasvim izgledno zadržavanje tzv. klauzule o odstupanju Pakta o stabilnosti i rastu, Hrvatskoj kao ni drugim članicama ne prijeti ulazak u Proceduru prekomjernog deficita. Ipak, izazova za fiskalnu politiku ne manjka, jer je ključno javne financije vratiti na stazu održivosti pri čemu priželjkujemo i provođenje određenih reformi koje bi se barem prema preporukama Europske komisije trebale naći i u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. U međuvremenu financijska tržišta nastavljaju obilovati likvidnošću, niskim kamatnim stopama i stabilnim tečajem kune prema euru.
Glad za domaćim državnim papirima bit će tek donekle umirena ljetnim izdanjem obveznice jer u srpnju dopijevaju obveze po starim izdanjima. Monetarna politika ostaje ekspanzivna i predana stabilnosti tečaja kune u odnosu na euro koji je izgubio svaku sezonalnost i čeka na prve dolaske turista.
Naposljetku, i očekivanja na dioničkim tržištima razmjerno su pozitivna pri čemu optimizam ulagača osim središnjih banaka podupiru izdašni fiskalni stimulansi. Ipak visoke valuacije zahtijevaju oprez, a potencijalne porezne izmjene s one strane Atlantika mogle bi unijeti i dozu volatilnosti na tržište. Hrvatsko dioničko tržište i dalje će biti obilježeno skromnim prometima. Pozitivna očekivanja za CROBEX su nešto skromnija i reflektiraju kretanja u realnom gospodarstvu odnosno njegovu ranjivost i visoku oslonjenost na turizam.