Piše: Andrija Rudić
Postoje razne predrasude, a jedna od onih koje su i ekonomske zablude jest ona da su biciklisti i cikloturisti siromašni čudaci koji nemaju za automobil i zato na izlete i putovanja idu na biciklima. Ta je zabluda potaknuta i nepoznavanjem činjenica o biciklizmu, industriji koja obuhvaća proizvodnju, prodaju, iznajmljivanje i servis bicikla. Bicikli koje ti 'čudaci' voze nekada koštaju i preko 40.000 kuna i često su skuplji od prosječnog automobila kojega vozi prosječan hrvatski građanin, a za njihov servis zaduženi su posebno obučeni serviseri. Susjed koji ima nešto alata u garaži, koji povremeno dopumpa gume, podmaže lanac ili dotegne sic ili nožicu, ne bi bio osoba koja bi se, uopće, smjela približiti jednom takvom biciklu.
U posljednjih nekoliko godina procvjetalo je i tržište električnih bicikla, koji njihovim vlasnicima pomažu da prijeđu više kilometara i lakše svladaju uspone, kako bi još više mogli uživati u okolišu. Iole 'normalniji' model električnog bicikla cijeni se na 'skromnih' 15.000 kuna, a kratkim guglanjem otkriva se sasvim neobičan svijet električnih bicikla vrijednih gotovo 100.000 kuna. Tu prestaje svaka priča o siromasima i za dio publike počinje priča o čudacima.
Cikloturizam bolji od kruzinga i bez pandemije
A kada znamo da cikloturisti, očito, imaju 'para', temi biciklizma i cikloturizma ne bi bilo loše pristupiti na temelju ekonomskih pokazatelja. Na vrlo kvalitetan način ih je na međunarodnoj online radionici 'Cikloturizam i kulturne rute' ponovo aktualiziralo Ministarstvo turizma i sporta. U sklopu aktivnosti EUSAIR Facility Point projekta, uz sudjelovanje predstavnika devet zemalja koje čine Jadransko-jonsku regiju, radionica je ponudila niz vrlo zanimljivih informacija o nedovoljno poznatom svijetu biciklizma i cikloturizma.
Britanac Ed Lancaster iz Europske biciklističke federacije ECF naveo rezultate studije Europskog parlamenta po kojom se u Europskoj uniji ostvari 2,3 milijarde biciklističkih izleta, od kojih čak 20,4 milijuna uključuje i barem jedno noćenje. Ista studija utvrdila je da je doprinos EU ekonomiji od biciklizma oko 44 milijarde eura te da zapošljava 525.000 ljudi. Te brojke veće su u odnosu na kruzing turizam, koji stvara vrijednost od 38 milijardi i zapošljava 326.000 ljudi.
I dok je uslijed zatvaranja zbog COVID-19 pandemije kruizng praktički potpuno stao, EuroVelo stranicu projekta ECF-a koji razvija međunarodnu europsku mrežu visokokvalitetnih biciklističkih ruta, ove je godine posjetilo dvostruko više ljudi nego proteklih godina. Ovoga ljeta nakon zatvaranja zbog COVID-19 pandemije cikloturizam na EuroVelo rutama je značajno rastao. Primjer su Francuska sa čak 31 posto više cikloturista nego prošle godine i Nizozemska u kojoj su korisnici čak 74 posto više nego prošle godine skidali karte za biciklističke rute.
U Njemačkoj je cikloturizam tržište od 5,4 milijuna ljudi
Zanimljive su i druge usporedbe koje ECF navodi u svojim podacima. Biciklizam generira ukupno oko 650.000 radnih mjesta, a udvostručenjnem udjela biciklizma u modalnoj raspodjeli prometa, ta bi brojka dostigla čak milijun radnih mjesta od uslužnih, turističkih i servisnih do proizvodnih radnih mjesta u biciklističkom sektoru. U usporedbi s automobilskom industrijom, biciklistička industrija generira tri puta više radnih mjesta u proizvodnji i čak četiri puta više radnih mjesta u prodaji.
Europljani vole bicikle, pokazuju brojke iz izlaganja Miklosa Berencsija iz mađarskog Nacionalnog EuroVelo koordinacijskog centra. U EU je 2019. godine prodano preko 15 milijuna bicikla, a sada već 3 milijuna ili gotovo 20 posto prodaje čine električni bicikli. Berencsi kaže da Hrvatska ima potencijal privući bicikliste van sezone jer ima blagu klimu i pogodna je za treninge. Kao hrvatske dobre primjere istaknuo je hotelski lanac Valamar koji je svoju smještajnu ponudu prilagodio biciklistima, kao i, u biciklističkim krugovima, poznatu utrku brdskih biciklista '4 islands MTB Stage Race' koja se održava na Krku, Rabu, Cresu i Lošinju, koja je odličan promotor Hrvatske kao cikloturističke destinacije.
Frank Hoffman, član uprave ADFC-a, njemačkog biciklističkog saveza, prikazao je rast biciklističkog turizma u Njemačkoj. 1999. godine Njemačka je imala 1,9 milijuna izletnika na biciklima. U 15 godina, do 2014., ta brojka narasla je na 4 milijuna, a samo u posljednjih 5 godina njemački turizam doesgao je čak 5,4 milijuna turista na biciklima. A to nisu ljudi koji idu na jednodnevni izlet, već ozbiljni turisti koji ostvaruju u prosjeku sedam noćenja. Na svojim biciklima voze se dnevno 50-60 kilometara, uživaju u okolišu i mirnoj vožnji, lokalnoj hrani i vinima, na putu ostaju devet dana, od čega do sedam dana bicikliraju.
Prilika za Jadransko-jonsku regiju
Jadransko-jonska regija obuhvaća Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Grčku, zemlje s uglavnom blažom klimom. Ovo područje kolijevka je nekoliko ključnih civilizacija ovog dijela svijeta. Izuzetno bogata povijest i bogatstvo kulturnih i religijskih različitosti ostavština su koja je istovremeno i prilika za bolju budućnost, upravo kroz razvoj nadopunjujuće turističke ponude posebno u dijelu održivog i odgovornog oslanjanja na resurse.
I ova radionica Ministarstva turizma i sporta naglasila je suradnju oko zajedničkih interesa i ciljeva koja jedina može jamčiti stabilnost kao preduvjet za turizam.
Teško je i nabrojati koliko se zanimljivih povijesnih priča može ispričati i prirodnih ljepota pokazati suvremenim cikloturistima na ovom području koje povezuju stari Grci, Rimljani, srednjevjekovlje, provale Osmanlija i događaji koji su započinjali velike ratove. Turističko bogatstvo ovog prostora je prekrasna priroda, raznolikost kultura i religija u ovom povijesnom prostoru na kojem odzvanjaju pozivi na molitvu imama i crkvena zvona, tamburica, šargija, harmonika, dvojnice, zurle, samica...
Hrvatska i cikloturizam
Posjećuju li Hrvatsku cikloturisti rijeđe nego ostale razvijenije cikloturističke destinacije?! Prema podacima ECF-a iz 2014. godine Hrvatska spada u treću kategoriju država EU, odnosno države koje imaju prihod po stanovniku od cikloturizma ispod 40 eura, dok prva kategorija država EU uprihodi preko 100 eura po stanovniku. 'Istraživanje o stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj' iz 2017. godine Instituta za turizam Zagreb pokazuje da je 0,2 posto od ukupnog broja turista došlo u Hrvatsku na biciklu, dok se za vrijeme boravka u destinaciji 12,6 posto turista koristi biciklom. Čak 57,5 posto gostiju nije zadovoljno biciklističkom infrastrukturom u Hrvatskoj. To je ozbiljan nedostatak i izazov za sektore turizma i prometa i za Vladu RH.
Iako je Hrvatska posljednjih godina ulagala u označavanje cikloturističkih ruta i izradu prometnih elaborata za izgradnju biciklističke infrastrukture, stanje još uvijek nije kakvo bi se očekivalo od zemlje koja ima kontinentalnu i blagu mediteransku klimu što omogućuje cikloturističke posjete prije i nakon glavne sezone.
Čak četiri EuroVelo rute prolaze Hrvatskom. Ruta EV6 Atlantik - Crno more ili Dunavska ruta prolazi Baranjom od graničnog prijelaza Duboševica, uz Park prirode Kopački rit, Osijek, Aljmaš (ušće Drave u Dunav), Vukovar i Ilok. Mediteranska ruta (EV8) od Istre do Dubrovnika najdulja je EuroVelo ruta u Hrvatskoj dužine 1116 kilometara i nudi čak 20 glavnih i 8 alternativnih dnevnih dionica koje obuhvaćaju i dio otoka (Cres, Krk, Rab, Pag, Ugljan, Pašman, Korčulu i poluotok Pelješac). U rutu EV9 Baltik - Jadransko more uključena je dionica kroz Istru do Pule, a ruta EV13 ili Ruta željezne zavjese uključuje Dravsku rutu, odnosno područje UNESCO Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, od Goričana u Međimurju do Batine u Baranji.
U Hrvatskoj postoji i deset državnih glavnih biciklističkih ruta ustanovljenih proteklih godina s ciljem sustavnijeg poticanja razvoja, certificiranja i promocije cikloturizma. Njihov popis dostupan je na stranici cikloturizam.hr, Koordinacijskog tijela za razvoj cikloturizma Hrvatske koje provodi Akcijski plan razvoja cikloturizma Hrvatske.
U vremenu kada se redefinira odnos prema okolišu i prirodi, sigurno je pravo vrijeme za ozbiljan korak prema održivijim prometnim rješenjima, pa tako i biciklizmu.