Iz laboratorija tvrtke Hortilab u 33 zemlje odlaze akvarijske biljke uzgojene ‘in vitro‘. Pola proizvodnje ide na tržište Europske unije, a ostatak u SAD, Kanadu, Kinu, Južnu Koreju, Singapur, JAR, UAE, na Maldive… Danas u Hortilabovu laboratoriju rastu i sadnice voća te podloge za razno voće. Zasad, dok se ne povećaju proizvodni kapaciteti, namijenjene su samo domaćem tržištu
Više od dvjesto vrsta akvarijskih biljaka raste u šest plastenika ukupne površine 2300 četvornih metara smještenih u Donjem Podotočju pokraj Velike Gorice, koje Vilim Elez, vlasnik tvrtke Hortilab, izvozi u 33 zemlje, pola na tržište Europske unije, a ostatak u SAD, Kanadu, Kinu, J. Koreju, Singapur, JAR, UAE, Maldive… Tvrtka posluje već devet godina, a osnovao ju je 2010. kad je počeo pokusno uzgajati bilje 'in vitro'. Nakon istraživanja koje je potrajalo dvije-tri godine, Elez je odlučio posvetiti se isključivo uzgoju akvarijskih biljaka, ali je prošle godine posao proširio.
Danas u laboratoriju Hortilaba rastu i sadnice voća – lješnjaka, kupine, maline, borovnice, drva paulovnije te podloge za razno voće. Za razliku od akvarijskih biljaka, sadnice voća zasad su namijenjene samo domaćem tržištu jer tvrtka trenutačno nema dovoljno kapaciteta za uzgoj većih količina koje bi mogla izvoziti. No investicije koje su u tijeku omogućit će povećanje kapaciteta proizvodnje te će i sadnice voća vjerojatno već za dvije godine na inozemno tržište.
Složenije, ali profitabilnije
Hortilab je specijaliziran za inovativni 'in vitro' uzgoj bilja. Taj postupak uzgoja poznat je u svijetu i mnoge se tvrtke njime bave, ali prema Elezovim riječima, Hortilab u Hrvatskoj nema konkurencije, a za 'in vitro' uzgoj bilja odlučio se jer je komercijalno isplativiji. Razlika između 'in vitro' i klasičnog uzgoja bilja je u tome što su prve sterilne, nisu zaražene bakterijama, virusima i gljivicama te raznim bolestima kao što su one uzgojene klasično.
Svoje inovativne proizvode Hortilab je početkom listopada ove godine uspješno predstavio na konferenciji The Business Boosteru (TBB) u Parizu, koju je organizirao EIT InnoEnergy i na kojoj je bilo više od tisuću sudionika iz četrdeset zemalja. Hortilab je na toj konferenciji bio jedna od samo dvije hrvatske tvrtke, a Elez ističe da je pomalo odskakao od uobičajenih startupova iz sektora energetike, ali je privukao pozornost investitora te je s nekoliko onih koji su pokazali interes razgovarao o potencijalnom ulaganju.
Elez, danas uspješni poduzetnik, prije nego što se počeo baviti uzgojem akvarijskih biljaka imao je nekoliko zanemarivih poduzetničkih pokušaja. Vjerojatno je ovaj posljednji uspješan i zbog toga što je uzgoj 'in vitro' bilja privukao Elezovu pozornost još u prvom razredu poljoprivredne srednje škole koju je polazio u Kaštel Štafiliću, tako da je posao kojim se sad bavi usko vezan uz njegovu struku. Nakon završetka školovanja proučavao je tehnologiju, obilazio laboratorije, ispitao tržište, a na kraju je osnovao tvrtku i odlučio se za 'in vitro' način uzgoja biljaka iako je mnogo složeniji od klasičnoga.
Velika investicija
– Postupak 'in vitro' temelji se na sterilnom razmnožavanju biljaka u kontroliranim uvjetima. Tom metodom dobivaju se sterilne sadnice koje nemaju virusa ni bolesti, a u komercijalnom smislu moguće je u vrlo kratkom roku dobiti milijune sadnica istovjetnih matičnoj biljci, odnosno klonova, što je bitno pri selekciji biljaka. Primjerice, voćku iz nekog voćnjaka koja daje najbolje plodove i najotpornija je na bolesti na ovaj način možemo klonirati pa će potomci matične biljke nositi njezina ista nasljedna svojstva. Da bi se to postiglo, za uzgoj sadnica 'in vitro' treba imati sterilni laboratorij – istaknuo je Elez.
A takav laboratorij sastoji se od nekoliko dijelova: pripreme i prostora za sterilizaciju hranjive podloge, prostora za sadnju biljaka u laminarima, sterilnih kabineta, koji su ujedno najsterilniji dio laboratorija, te klima-komore, čiste sobe u kojoj se održavaju kontrolirani uvjeti optimalni za rast biljaka. Sve to zahtijeva veliko ulaganje, tako da je Elez dosad u razvoj poslovanja uložio oko šest milijuna kuna, a trenutačno je u novoj fazi investiranja. Posao je djelomično financirao vlastitim sredstvima, kreditom HBOR-a i nepovratnim sredstvima iz fondova Europske unije.
Novi plastenici
Dio sredstava Hortilab je dobio od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) kao subvencije za zapošljavanje, a 2018. dobio je i nepovratnih milijun i dvjesto tisuća kuna iz europskih fondova.
– Prve investicije vraćene su nakon tri-četiri godine, a budući da smo sad u jednoj većoj investiciji, očekujemo također brz povratak uloženih sredstava. Trenutačno ulažemo četiri milijuna kuna u šest plastenika i jednu halu. Taj posao financiraju InnoEnergy, HBOR, fondovi EU, a dio tog iznosa su i vlastita sredstva – kaže Elez, koji ističe da je Hortilab nedavno postao dio InnoEnergyjeve obitelji, s kojim u Hrvatskoj surađuje preko njegova HUB-a Invento Capital Partnersa.
Razvoj, a ne prodaja
Osim investicija, Elez tvrdi da je i znanje velik kapital koji je uložen u ovaj posao jer je uzgoj biljaka 'in vitro' vrlo složen. Pokusni razvoj jedne vrste biljke traje od šest mjeseci pa do tri, a katkad i pet godina, ovisno o kojoj je vrsti riječ. Jer kad se prvi put uvodi neku biljku u proizvodnju, potrebno ju je testirati, sterilizirati te pronaći optimalnu hranjivu podlogu za rast i razvoj te konkretne vrste.
– Upravo u hranjivoj podlozi krije se i najveća tajna jer nakon što se uspostavi kultura u laboratoriju, proces proizvodnje biljke može trajati od jednoga do šest mjeseci, što je nemoguće ostvariti u konvencionalnoj poljoprivredi – ističe Elez.
Taj posao u Hortilabu odrađuje sedamnaest zaposlenika, među kojima su visokoobrazovani agronomi, ali i nekvalificirani radnici, koji imaju petodnevni radni tjedan. Prihod tvrtke iz godine u godinu polako raste, prošle je bio veći od milijun i sedamsto tisuća kuna, a ostvarena je i dobit. Prema Elezovim riječima, na toj će razini ostati i ove godine jer se snažnije povećanje prihoda očekuje tek nakon završetka investicija koje će omogućiti veće proizvodne kapacitete. No Elez ističe da njegova tvrtka trenutačno vrijedi mnogo više nego što se doima prema ostvarenom prihodu.
– Prema procjenama, Hortilab trenutačno vrijedi osam milijuna eura. Bilo je potencijalnih kupaca za tvrtku, ali ne namjeravam je prodati, nego razvijati. Za to trebamo investicije te u skladu s time pregovaramo s nekim investitorima – kaže Elez.
Traži se partner
Prema dugoročnim planovima, Elez namjerava dodatno proširiti proizvodne kapacitete, opremiti tehnološki napredniji laboratorij u kojem bi se moglo proizvoditi veće količine biljaka.
– Ostat ćemo u segmentu akvarijskog bilja, ali planiramo se više širiti na segment prehrambenih kultura, prije svega voća jer znamo da za njega postoji golem interes naših kupaca, ali i onih novih zainteresiranih koji nam se često javljaju. Planiramo proširiti kapacitet laboratorija sa sadašnjih 250 na 1200 četvornih metara, ali za to je najprije potrebno pronaći kvalitetnog investitora koji nas je voljan pratiti u našim projektima. Upravo u tom dijelu, a imajući u vidu važnost razvoja i ekspanzije 'cleantech' tvrtki na tržištu na kojem InnoEnergy djeluje, naš je potencijal prepoznao Invento Capital Parnters, koji nam je osigurao investiciju od 200 tisuća eura za jačanje proizvodnih kapaciteta biljaka u segmentu prehrane te internacionalizaciju poslovanja na tržištu EU. Pridruživanjem Hortilaba mreži većoj od 480 InnoEnergyjevih partnera iz industrije i svijeta znanosti te otvaranjem pristupa i dodatnim investitorima, dugoročni planovi rasta su izgledni – kaže Elez.