U Hrvatskoj je posljednjih godina zapažen uzlazni trend izloženosti financijskog sektora prema državi te je iznos kredita i državnih obveznica koji drže financijske institucije tijekom sedam godina porastao za preko 40 posto, sa 126 milijardi kuna u ožujku 2012. na čak 178 milijardi kuna u lipnju 2019.
Prema podacima Hanfe, za studeni 2019. godine, 43 posto tog iznosa u svojim bilancama imaju mirovinski fodnovi. Naime, čak 77 milijardi kuna vrijednih državnih obeznica drže mirovinci. To je 68 posto njihove ukupne imovine.
Usporedna analiza prinosa dugoročnih državnih obveznica pokazuje da su prinosi na hrvatske obveznice u razdoblju nakon 2008. u prosjeku iznosili 4,5 posto, što je više od prinosa usporedivih obveznica Srednje i Istočne Europe i ostalih zemalja Europske unije. Osim toga, ulaganja u državne obveznice bila su atraktivna ulagačka strategija i u usporedbi s anualiziranim prinosom domaćeg burzovnog indexa CROBEX koji je u razdoblju od kraja 2008. do 2019. godine iznosio 1,4 posto.
Spomenuti trendovi rezultirali su relativno visokom međupovezanosti sektora financijskih usluga i javnog sektora pa su na kraju lipnja 2019. državne obveznice činile više od 51,5 posto ukupne imovine sektora financijskih usluga. S druge strane, razvidno je da se financiranje javnog duga putem vrijednosnih papira značajno oslanja na sektor financijskih usluga koji je na kraju lipnja 2019. držao 45 posto ukupnih izdanih vrijednosnih papira RH.