piše: Robert Jurišić
Rasprodaja se se prelila na sve sektore, od energije, do ulja i žitarica. Samo su pojedine burzovne robe zabilježile rast, kao što su prirodni plin, sojina sačma i pomorske vozarine.
Naftom se trgovalo u rasponu od 68 do 72 USD/bbl na Brentu, odnosno 64 do 69 USD/bbl na WTI. Glavna vijest proteklog tjedna bila je odluka OPEC+ članica na sastanku održanom u Beču da ostanu pri ranijim planovima o povećanju dnevne proizvodnje na mjesečnom nivou za 400 tisuća barela počevši od siječnja. Trenutno je cijena nafte na vagi, s jedne strane pritisak da cijena padne (ili ostane na ovim razinama) kako bi se smanjili inflatorni pritisci, a s druge strane ako utjecaj Omikrona na gospodarska kretanja bude minimalan ova razina cijena će se pokazati kao atraktivna za kupnju i ulazak u pozicije što će pridonijeti pritisku daljnjega rasta cijene. Ako kojim slučajem svijet uđe u novi lockdown te se očekivani opravak gospodarstva uspori ili zaustavi, to će imati negativan utjecaj na potražnju za naftom i gorivom (rad od doma, manje kretanje roba, dobara i ljudi, manje putovanja…), ali će istovremeno imati pozitivan utjecaj na rast ponude za potrošnjom energije zbog rada od doma (prvenstveno grijanje).
Posebno je zanimljvo tržište pomorskih vozarina. Kao posljedica pandemije i svega što se događalo u proteklih godinu dana, cijene pomorskih vozarina su porasle do neslućenih razina, na pojedinim relacijama čak za 3, 4 ili 5 puta! To se vidi po poslvnim rezultatima koje će ove godine imati kompanije iz ove industrije. Većina brodara očekuje rekordnu godinu. Smatram da pomorske vozarine imaju priliku ponovno rasti. Naime, Kina planira uvesti dodatne restrikcije i kontrole te karantene za radnike u lukama. To će samo dodatno usporiti obrtaj brodova u lukama, usporiti logistiku i stvoriti novi val manjka i nedostatka brodova na tržištu. Kod pomorskih vozarina, najrelevantniji pokazatelj za praćenje kretanja istih je BDI (Baltic Dry index). BDI se trenutno nalazi na 3.170 bodova i daleko je od svog maksimuma u zadnjih 13 godina zabilježenog početkom listopada (5.650 bodova), kao i od povijesnog maksimuma od preko 11.000 bodova zabičježenog 2008. Međutim, ovo treba staviti u kontekst da se u zadnjih 10 godina BDI najčešće kretao u rasponu od 500 do 1.500 bodova.
FAO indeks hrane dosegnuo je 13,4 boda u studenom (vs 133,2 boda u listopadu). Međutim u odnosu na studeni 2020. to je porast o 27,3 posto. Trenutačna razina je najveća u zadnjih 10 godina. Rast cijena samo povećava rizik izbijanja krize u najsiromašnijim zemljama svijeta. U svom izvještaju, FAO navodi da se očekuje pad od 12,5 posto omjer zaliha i proizvodnje najvećih svjetskih izvoznika pšenice, najniži nivou u zadnjih 20 godina. Od siječnja do listopada 2021, cijena pšenice je rasla 29 posto u odnosu na isti period 2020. prvenstveno kao posljedica rasta cijena nafte, nestabilnost valuta, vrlo nestabilni globalni vremenski uvijeti koji sus vi zajedno imali veliki utjecaj na proizvodnju u zemljama izvoznicama kao što su Kanada, Rusija, SAD i Australija.
Kretanje cijene pšenice na CBOTu je bilo vrlo volatilno, gotovo 9 posto razlika između maksimalne i minimalne cijene po kojoj se trgovalo na burzi. Na kraju je cijena pšenice pala protekli tjedan gotovo 6 posto. Uglavnom je to posljedica uzimanja profita od strane fondova, koji su u jednom trenutku imali tzv. dugu poziciju gotvo 200 tisuća ugovora. Obzirom da se bliži kraj godine, fondovi su odlučili monetizirati svoju poziciju, smanjiti rizik i smanjiti svoju izloženost. Rizik za tržište je da fondovi i dalje imaju dosta prodajnog potencijala, tj. još uvijek imaju otvorenu poziciju za dosta ugovora koju će vrlo vjerojatno htjeti djelomično zatvoriti prije kraja godine. To znači dodatni pritisak na pad cijene pšenice, ali i također prilika za novo pozicioniranje fondova i svih ostalih aktera na tržištu. Osim toga, zadnjih dana na tržištu je postojala bojaznost da će Rusija, kao najveći izvoznik pšenice u svijetu, zabraniti ili vrlo restriktivno dozvoliti izvoz. Međutim, prvi neslužbeni podaci govore da će Rusija ograničiti izvoz žitarica u periodu od 15. veljače do 30. lipnja na ukupno 14 milijuna tona, od čega maksimalno 9 milijuna tona pšenice. To je prema procjenama dovoljna količina za tržište, stoga je ta vijest na kraju više 'bearish' nego 'bullish' za tržište.
Prema izvješću nizozemske banke Rabobank, očekuje se da rast troška proizvodnje, rast troška transporta, povećana potražnja i nestabilni vremenski uvijeti podrže trend visokih cijena hrane što bi moglo dovesti do nereda u 2022. Ne očekuje se usporavanje inflatornih pritisaka koji su obilježili drugu polovicu ove godine te upozoravaju da će unatoč visokim cijenam koje danas dobivaju proizvođači, bilo kakvo ulaganje u nove investicije biti ograničeno rastom cijene gnojiva.
U trenutku pisanja ovog članka, cijene na burzama:
- Nafta Brent: 71,45 $/bbl
- Plin Dutch TTF: 88,4 €/MWh
- Pšenica MATIF March: 290,5 €/t
- Kukuruz MATIF March: 242,5 €/t
- Sojino zrno CBOT March: 12,65 $/bu
- Zlato: 1780 $/t.oz
- Čelik: 4.400 CNY/t
- Željezna ruda: 99 $/t
- Aluminij: 2.598,50 $/t
- EUR/USD: 1,1302