Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u četvrtak je na konferenciji "Izazov promjene" u Rovinju poručio kako je domaći bankovni sustav vrlo dobro kapitaliziran te sposoban podnijeti i puno veće iznose loših kredita od trenutnih. Po zadnjim podacima HNB-a, udio loših kredita na kraju drugog tromjesečja iznosio je 9,21 posto.
Ustvrdivši kako je u uvjetima pandemije iznimno teško prognozirati ekonomske trendove, Vujčić je kazao da su jesenske prognoze i projekcije kretanja u međunarodnom okružju povoljnije i optimističnije nego što su bile na proljeće ove godine, premda je pogoršanje epidemiološke situacije zaustavilo taj rast optimizma.
"U idućoj se godini očekuje nastavak oporavka, koji se vidi, ali ne i dostizanje razine BDP-a iz 2019. godine. Da se vratimo na tu razinu, prema trenutnim projekcijama, morat ćemo pričekati 2022. godinu. Iduće godine očekujemo stopu rasta BDP-a između 5 i 6 posto, a stopu rasta ukupnih plasmana negdje do tri i pol i četiri posto", istaknuo je guverner Vujčić.
Dodao je da je rezultat ekonomske aktivnosti bolji nego što se očekivao u osnovnom scenariju. Upravo iz tog razloga, smatra on, iz današnje perspektive može se očekivati manji pad BDP-a iako su, kako je rekao "rizici i dalje značajno na negativnoj strani i ono što će determinirati rezultate četvrtog kvartala te prvog i drugog kvartala iduće godine, u najvećoj će mjeri ovisiti o pandemiji".
Po njegovim riječima, inflacija bi se trebala vratiti iduće godine u pozitivno područje kako bude slabio negativan doprinos cijena nafte.
"U svakom slučaju bankovni sustav je solventan, stabilan i likvidan te će dobro podnijeti krizu", zaključio je Vujčić.
Nakon predavanja, odgovarajući na pitanje novinara ima li Hrvatska dodatnih mogućnosti za zaduživanje na tržištu bude li to potrebno, Vujčić je kazao kako je Hrvatska za ovu godinu završila svoje potrebe za zaduživanjem. "Za iduću godinu ne vidimo nikakve probleme za zaduživanje koje će iduće godine biti potrebno", poručio je Vujčić.
Žigman: Koronavirus donio najveću ekonomsku krizu od Drugog svjetsko rata
Ustvrdivši kako će Hrvatska nakon koronakrize financirati gospodarstvo preko Europske unije tržišta kapitala, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), Ante Žigman tijekom prezentacije na temu „Što nakon koronakrize“ ustvrdio kako je koronavirus donijela svijetu najveću globalnu ekonomsku krizu nakon Drugog svjetskog rata, veliku neizvjesnost i nemogućnost jasne procjene koliko će ona trajati.
Podsjetivši kako je Europska komisija prije mjesec dana donijela novi, osvježeni akcijski plan stvaranja jedinstvene unije tržišta kapitala koja bi trebala u potpunosti zaživjeti do kraja 2022. godine Žigman je istaknuo kako Europska komisija kroz 16 mjera ima namjeru otvoriti prostor malim i većim ulagačima za veće trgovanje vrijednosnim papirima, pobuditi izlazak novih izdavatelja na burzama, omogućiti lakše i jeftinije financiranje održivih malih i srednjih poduzeća koji putem banaka i nemaju pristup oporavku vlasničkog kapitala.
"Prijedlog akcijskog plana ne umanjuje značaj nacionalnih burzi već ih povezuje da kroz buduće ujednačene propise investitori mogu pronaći dobre prilike za prekogranično ulaganje i da se porezni tretman takvih ulaganja izjednači na cijelom području EU", poručio je Žigman.
Dodao je da će u budućnosti veći naglasak biti na zelenim obveznicama, zelenom investiranju, a Hanfa će predlagati da se u zakone ugrade elementi koji bi povećali atraktivnost ulaganja u održive oblike imovine.