Ministar financija Zdravko Marić govoreći o mjerama koje će Vlada poduzeti kako bi se ublažio udar na gospodarstvo zbog širenja zaraze koronavirusom, spomenuo je u medijima da vladi ostaje mogućnost poduzimanja mjera na temelju Zakona o sustavu domovinske sigurnosti. U tom zakonu nema ništa konkretno kad je u pitanju gospodarstvo, no iz pojedinih odredbi može se iščitati da su predviđene mjere za ekonomsku krizu.
Tako se u Zakonu spominje riječ kriza (čl. 3.) koja je definirana kao 'događaj ili stanje koje ugrožava nacionalnu sigurnost, zdravlje i život građana, znatno narušava okoliš ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, a odgovor na takav događaj ili stanje zahtijeva koordiniranu akciju više državnih tijela te usklađenu primjenu mjera iz nadležnosti tih tijela', pri čemu se vidi da je zakonodavac predvidio i probleme u gospodarstvu u slučaju ugrožavanja nacionalne sigurnosti, što se i dešava pojavom zaraze.
Zato je i moguće tumačiti da će vlada moći primjerice omogućiti obročnu otplatu poreza i doprinosa jer se u čl. 5. kaže da je svrha Zakona (između ostalog) 'osigurati usklađenu provedbu propisa kojima se određuju mjere i postupci sigurnosne zaštite od važnosti za nacionalnu sigurnost, a osobito zaštite kritičnih infrastruktura'.
Sustav domovinske sigurnosti (čl. 6.) čine središnja tijela državne uprave nadležna za unutarnje poslove, obranu, vanjske poslove, civilnu zaštitu, zaštitu okoliša, zdravstvo, financije i pravosuđe, uključujući i tijela iz njihova djelokruga te tijela sigurnosno-obavještajnog sustava Republike Hrvatske. Svako od njih, pa i iz financija, predlaže mjere Koordinaciji sustava za domovinsku sigurnost iz svojega djelokruga (čl. 10.) 'koje su relevantne kao indikatori pojave ili rasta sigurnosne prijetnje ili nastanka krize koja može biti rizik za nacionalnu sigurnost'. Međutim, primjetno je da kao dio koordinacije nema predstavnika gospodarstva, iako je zakonodavac vjerovatno predvidio da primjerice Ministarstvo gospodarstva predlaže mjere preko Ministarstva financija koje ima predstavnika u Koordinaciji.
Što se tiče izravne financijske potpore gospodarstvu, ona se ne spominje, ali se niti ne zabranjuje, što znači, kako se to u stručnim krugovima kaže, 'da zakon o tome šuti', odnosno, sigurno je da postoji temelj da se donese i takva mjera. Takva bi se mjera mogla možda donijeti na temelju čl. 18. koji govori o financiranju sustava domovinske sigurnosti u kojem je definirano da se sredstva za provedbu ovoga Zakona osiguravaju u državnom proračunu. Nadalje piše da u slučajevima krize, ako nisu dovoljna sredstva proračunske zalihe u maksimalnom iznosu od 0,50 posto planiranih proračunskih prihoda, moguće je izvršiti preraspodjelu sredstava 'na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika'.
Preraspodjela sredstava 'može se izvršiti u iznosu većem od propisanoga zakonom kojim se uređuje proračun, kao i na proračunskim stavkama naknadno utvrđenih aktivnosti i projekata za koje se sredstva osiguravaju'. Dakle, na temelju ovog članka mogla bi se eventualno donijeti odluka o financijskoj pomoći najugroženijim tvrtkama, tim prije što tu odluku donosi Vlada na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za financije, a Hrvatski sabor samo o tome izvještava u polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna.