Porezna politika u post-pandemijskom razdoblju tema je 4. porezne konferencije koja se danas održava u organizaciji Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Deloitte Hrvatska, a pod pokroviteljstvom Ministarstva financija. Dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Jurica Pavičić istaknuo je da se radi o uspješnoj konferenciji prepoznatoj od strane struke, akademske zajednice i gospodarstva, te da je porezna politika uvijek aktualna tema a posebno danas kad je kriza s kojom smo se suočili dovela do mnogih odstupanja pa tako i s poreznog aspekta.
Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade RH i ministar financija, izlaganje je počeo prezentacijom o pet koraka porezne reforme od 2016. do 2021. i pregledom svega što je učinjeno. Naglasio je kako nije očekivao da će biti toliki broj krugova porezne reforme, ali i da će se doći u fazu kad će morati podvući crtu. Dodao je da brze promjene tehnologije, svijeta i gospodarstva, te izazovni događaji poput kornakrize i dva potresa u Hrvatskoj, pokazuju da sve politike, pa tako i porezna politika, moraju biti spremne na pravovremeni i adekvatan odgovor.
- Porezna politka ne može riješiti sve naše problem s kojima se suočavamo, ali mora dati svoj doprinos – rekao je Marić osvrćući se na sve što je učinjeno tijekom porezne reforme. Naglasio je da se u petom krugu poreznog rasterećenja koji je stupio na snagu početkom 2021. najveći dio odnosi na porez na dohodak, te porez na dobit malih tvrtki kojima je stopa smanjena s 12 na deset posto, kao i uvođenje obveze fiskalizacije u prometu gotovinom na samoposlužnim uređajima (jajomati, mlijekomati) koja je stupila na snagu nakon dvogodišnjeg prijelaznog razdoblja.
- Ukupno porezno rasterećenje veće je od 10 milijardi kuna. Ideja poreznog rasterećenja bila je da se kroz poreznu politiku potakne gospodarska aktivnost; zapošljavanje, rast plaća, izvoz, rast potrošnje… što u konačnici ima pozitivni efekt na proračun – kaže Marić dodajući da je najveći naglasak na izravne poreze, porez na dohodak i dobit. No stvoreni su uvjeti i da se smanje doprinosi, ali je manevarski prostor u tomu dijelu ipak smanjen zbog mirovinskog i zdravstvenog sustava.
- Krenuli smo u poreznu reformu s namjerom da unaprijedimo porezni sustav i učinimo ga transparentnim u nekim segmentima, ali i jednostavnijim i pravednijim, te isto tako i u okviru fiskalnih mogućnosti da krenemo s fiskalnim rasterećenjem i da se to jasno pokaže prema poreznim obveznicima. U prvome krugu porezne reforme smanjili smo porez na dobit s 20 na 18 posto, a za male i srednje tvrtke na 12, i prvu godinu imali smo 16 posto više prihoda od poreza na dobit. Mislim da svih ovih godina možemo podvući crtu da je svako porezno rasterećenje imalo na ovaj ili onaj način pozitivan povratni efekt na gospodarstvo i ispunilo svoje ciljeve - rekao je Marić. Konferencija je nastavljena panelima porezna politika nove generacije i digitalizacija i ispunjavanje poreznih obveza.