Smatramo da zasad nije potrebno povećati broj javnobilježničkih mjesta, osobito zbog posljedica pandemije, demografskih razloga te zatvaranja velikog broja trgovačkih društava koje je u uzročno-posljedičnoj vezi s padom gospodarske aktivnosti
Projekt uvođenja rada javnih bilježnika na daljinu već se provodi neko vrijeme, a kad završi (planirano je u ljeto sljedeće godine), olakšat će postupak ovjeravanja dokumenata. Nastavlja se na dosadašnje projekte digitalizacije, koja je počela još 2007., od kada se svi upisnici vode u digitalnom obliku, a i osnivanje tvrtki javni bilježnici mogu elektronički prijaviti u sudski registar. Znatan napredak postignut je 2018., od kada je u funkciji mrežnih aplikacija eNotar, koji vodi Hrvatska javnobilježnička komora (HJK). Daljnji razvoj znači povezivanje te aplikacije sa zemljišnom knjigom, što je u punoj funkciji od veljače prošle godine. O tome i drugim temama razgovaramo s predsjednicom HJK-a Zvijezdanom Rauš Klier.
Što nam konkretno donosi rad na daljinu kod javnih bilježnika?
Zahvaljujući radu na daljinu javnobilježnička služba dostupna je i osobama koje zbog udaljenosti mjesta na kojem se nalaze ili bolesti ne mogu doći u ured javnog bilježnika. Bit će moguće na daljinu obaviti i prvi dogovor za termin i za pripremu službene radnje koju treba obaviti. Osim toga, izradit će se elektronička isprava koja će u prikladnu računalnom obliku stvarati potrebne podatke za daljnje aktivnosti koje se na njoj temelje. Naprimjer, podaci će izravno i u stvarnom vremenu stizati u sudski registar, zemljišnu knjigu, Poreznu upravu i sve druge odgovarajuće javne baze podataka. Tako će se unaprijediti pozicija javnog bilježnika kao točke na kojoj se obavljaju važne transakcije.
Kako će se identificirati stranke?
Projekt uključuje stvaranje normativne osnove, zatim izradu aplikacije, odnosno sigurne platforme s pomoću koje će se stranke nalaziti u tzv. sigurnoj virtualnoj sobi s javnim bilježnikom, ne riskirajući gubitak privatnosti i podataka, i to uz neprekinutu videokumunikaciju koja omogućava, s jedne strane, utvrđivanje prave i ozbiljne volje stranaka te, s druge strane, savjetovanje javnog bilježnika koji stranke poučava o posljedicama posla koji namjeravaju napraviti i preporučuje im zakonom dopušten sadržaj za formuliranje odredbi isprave koja se sastavlja. Stranke će se identificirati kombinacijom videoidentifikacije i elektroničke identifikacije uz uporabu e-potpisa najviše razine sigurnosti.
Kolika je vrijednost tog projekta?
Sve to nije malen trošak, ali za sada se ne može točno odrediti. Da bi se projekt ostvario, treba uskladiti nekoliko zakona i podzakonske propise, što je u djelokrugu Ministarstva pravosuđa i uprave. Važna je i suradnja između HJK-a i Savezne notarske komore Republike Njemačke, koja projekt rada na daljinu provodi u suradnji s njemačkim saveznim ministarstvom odgovornim za pravosuđe.
U tijeku je i povezivanje bilježnika sa sudskim registrom pa će i poslove povezane s njime moći rješavati javni bilježnici, poduzetnik se neće morati zamarati time. Otkako traje taj projekt i kad se može očekivati provedba?
Od 2007. javni bilježnici prijave u sudski registar mogu podnositi elektronički, ali to je do sada bilo ograničeno na osnivanje uplatom kapitala u novcu. Od travnja 2020. komunicira se s MPU-om na uspostavi normativne i informatičke osnove za to. Rok je ljeto 2022.
Cijeli intervju možete pročitati u novom tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera.