Najveća pojedinačna i ukupna novostvorena vrijednost dobra je vijest za poslovnu zajednicu, ali i državni proračun. Najbolje hrvatske kompanije lani su povećale dobit za 16 posto, što znači da proračun samo od njih dobiva oko 6,5 milijardi kuna poreza na dobit
Ove srijede, na Liderovoj konferenciji 'Dan velikih planova', bit će predstavljena posebna edicija Bisnodea i Lidera '500 najboljih'. U očekivanju proglešenja kompanija koje su ostvarile najveću novostvorenu vrijednost (pojednostavljeno - zbroj bruto plaća i bruto dobiti), pogledajmo što se dogodilo s najnovijom listom, odnosno kako su najbolji poslovali u 2018. godini.
Nijedna kompanija nikada dosad u jednoj godini nije zabilježila 400 milijuna eura novostvorene vrijednosti. Dosadašnja rekorderka bila je Ina, koja je predvodila prošlogodišnju listu petsto najboljih s 361 milijun eura novostvorene vrijednosti ostvarene u 2017. Sad imamo novi hrvatski rekord i prvi put kompaniju koja je u godinu dana ostvarila gotovo 414 milijuna eura novostvorene vrijednosti.
Prošla je godina i za najbolje od najboljih u kompletu bila rekordna prema novostvorenoj vrijednosti. Prema podacima našeg partnera Bisnodea, kompanije iz top tisuću ostvarile su lani 11,75 milijardi eura, što je 12,9 posto više nego prethodne godine. I ostali ključni pokazatelji u velikom su plusu: prihodi su rasli 12,3 posto, izvoz 9,7 posto, produktivnost 8,4 posto, čak je i broj zaposlenih povećan 4,2 posto. No najviše je porasla dobit – 16,2 posto. Prosječna kompanija s rang-liste tisuću najboljih za prošlu je godinu iskazala 4,88 milijuna eura dobiti, a godinu prije 4,2 milijuna.
Ti podaci bili bi još ljepši da 2018. nije ojačala kuna, zbog čega je tečaj eura na kraju prošle godine bio 7,41, za razliku od 7,51 na kraju 2017. Tih 1,5 posto tečajne razlike nije utjecalo samo na globalnu (europsku) konkurentnost hrvatskih kompanija. Rezultati poslovanja, koje ovdje mjerimo u eurima, bili bi, izraženi u kunama, bolji za tih 1,5 postotnih bodova.
Dakle, možemo biti zadovoljni rezultatima najboljih hrvatskih kompanija u 2018. Može nam biti žao što neke od njih, prije svega u državnom sektoru, nisu bile investicijski hrabrije. Trebamo uzeti u obzir priljev novca koji se može očekivati iz fondova EU, koji će dogodine biti bar na razini ove godine, ali od 2021. novo je sedmogodišnje razdoblje s novim miješanjem fondovskih sredstava (bez Velike Britanije). Očekuje se da će briselska blagajna pritvoriti svoja vrata (i) Hrvatskoj.
Usporedno s posljedicama Brexita, iza brda se valjaju i drugi crni oblaci. Zato dobra forma najboljih kompanija daje naznake optimizma za pesimistično vrijeme – da će bar velik dio od tih tisuću tvrtki spremno dočekati novu recesiju.