Do prije godinu dana događanja u Fortenova grupi bila su udarna poslovno-politička vijest. A onda se sve stišalo. Prošle godine 1. travnja s poslovanjem je započeo 'novi Agrokor', operativne kompanije dobile su prefiks 'plus', a na starima su ostali dugovi (prijenos poslovanja sa starih na nove tvrtke još nije završen).
Što se događalo u Fortenovi u zadnjih godinu dana mogli smo samo saznati iz službenih izvješća kompanije koja je prezentirao Fabris Peruško, glavni operativni direktor Fortenove, a koji ukazuju na sjajnu situaciju u poslovanju (povećanje konsolidiranih prihoda, operativne dobiti, EBITD-e i sl). Sada kada su objavljeni službeni financijski podaci o prihodima u 2019. za pojedinačne kompanije, situacija ne izgleda tako bajno, barem što se tiče perjanica u Fortenovinom portfelju. Te podatke nismo dobili iz Fortenove već s Fininog servisa InfoBiz koje je analitički obradio Konter d.o.o. Razlika u financijskim izvještajima InfoBiza i Foretenove je značajna.
Službeni podaci InfoBiza o prihodima Konzuma plus za 2019. kažu da je taj maloprodajni lanac u 2018. (dok je još bio Konzum d.d.) imao 9,5 milijardi, a lani 7,6 milijardi prihoda, odnosno da je ostvario dvije milijarde kuna manje prometa. No ako pitate Fortenovu najveći doprinos rastu prihoda i EBITDA područja Maloprodaje i veleprodaje dao je upravo Konzum, koji je prema njihovoj tvrdnji, ukupne prihode u 2019. povećao za 4,5 posto. Čak i da se službeno knjigovodstvo Konzuma plus vodi od 1. travnja (iako je u Sudskom registru, kao i ostale plus kompanije registriran 30. lipnja 2018.), teško je vjerovati da je u prva tri mjeseca, kada se inače ostvaruju najmanji volumeni u maloprodaji, Konzum ostvario razliku od 25 posto.
Poznavatelji poslovnih događanja u Fortenovi ističu da trenutni vlasnici kompanije nemaju nikakvu strategiju razvoja poslovanja te da žele čim prije izaći van iz vlasničke strukture. Da tri godine za redom padaju volumeni prometa u svim segmentima poslovanja, a sada je korona likvidnost dotukla do kraja i upitno je hoće li se moći platiti kamata SPFA zajma koja iznosi visokih 8,3 posto. Stoga se, kako kažu naši izvori, troškovi režu nemilice ne bi li se prikazao što bolji EBITDA, a razmišlja se i o pojedinačnoj prodaji kompanija.
Naime, Ledo i Jamnica, perjanice nekadašnjeg Agrokora, ove su godine navodno izgubile 50 posto tržišta i kako saznajemo iz izvora bliskih Fortenovi, razmišlja se o prisilnoj prodaji Leda i to ni manje ni više nego Podravci koja bi bila trenutnu vrijednost Leda spremna preplatiti kako bi Fortenova mogla servisirati kamate.
– Segmenti smrznutog programa i pića lani su vrijedili 600 milijuna eura svaki, a ove godine niti zajedno ne mogu dostići tu cijenu. Fortenova je zapravo u talačkoj poziciji, a vlasnici su kreditori koji se naplaćuju kroz kamate pa im performanse i nisu toliko bitne, kao ni upravljački i menadžerski potencijal. Dižu se cijene prema dobavljačima, gube kupci i volumen, kako bi se 'pumpala' EBITD-a. Takva strategija se obično primjenjuje kada već imaš spremnog kupca, a ne kad ti je namjera podizati vrijednost kompanije – zaključuje poznavatelj prilika u Fortenovi.
Iako je, zbog svih novonastalih okolnosti na tržištu vezanih uz pandemiju koronavirusom (pad turističkog i Horeca prometa) ova godina za Fortenovu vrlo neizvjesna, do sada se već pokazalo da toliko velik sustav ne može samo tako preko noći propasti. To mu nije uspjelo ni u većim izazovima. Štoviše, u osvrtu na poslovanje u 2020., u Fortenovi su istaknuli da je s vrlo dobrim trendovima poslovanja Grupa nastavila i u prvom tromjesečju 2020. godine. Da su temeljne djelatnosti ostvarile osam posto rasta nekonsolidiranog ukupnog prihoda, dok je nekonsolidirana dobit kvartala iznosila 245 milijuna kuna te je čak 90 posto veća u odnosu na rezultate koje je u istom razdoblju imao Agrokor prije implementacije nagodbe vjerovnika.
Međutim, nevolje počinju krajem prvog kvartala.
Detaljnu analizu kompanije i najaktualnija događanja u najvećem hrvatskom poslovnom sustavu pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.