Cijene nafte na svjetskim tržištima prošloga su tjedna snažno porasle, drugi tjedan zaredom, jer će zbog ublažavanja restriktivnih mjera u vezi koronavirusa potražnja za 'crnim zlatom' uskoro porasti i jer se proizvodnja u SAD-u brzo smanjuje. Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skočila više od 18 posto, na 30,97 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio oko 33 posto, na 24,74 dolara. U posljednja DVA TJEDNA cijena barela sirove nafte (Tipa Brent) skočila je 50 posto!
Cijene nafte mjesecima su bile pod pritiskom, skliznuvši na najniže razine u 20-ak godina, s obzirom da su zbog koronakrize sva najveća svjetska gospodarstva uronila u recesiju, pa je oštro pala i potražnja za 'crnim zlatom'. No, u posljednja dva tjedna cijene su znatno porasle jer su trgovce ohrabrile naznake da bi potražnja za naftom uskoro mogla porasti.
Iako je prije dva tjedna cijena cijena nafte porasla 23 posto, cijene goriva u Hrvatskoj nisu drastično porasle, odnosno, poskupio je benzin, dizel je zadržao cijenu, a autoplin je čak i pojeftinio. No postavlja se pitanje hoće li i ovoga tjedna biti ovako. Naime, pitanje je koliko je cijena barela sirove nafte utjecala na Mediteransko tržište, i koliko će to utjecati na cijene goriva u Hrvatskoj.
Kako se širenje koronavirusa usporava, posljednjih dana mnoge zemlje u svijetu postupno popuštaju restrikcije, što bi trebalo oživjeti gospodarske aktivnosti, dok bi ranije uvedene poticajne fiskalne i monetarne mjere trebale podržati oporavak gospodarstava u drugoj polovici godine. Australija je tako najavila ublažavanje mjera u tri etape, a istim putem kreću i Francuska, pojedine američke savezne države te mnoge druge zemlje.
Ublažavanje mjera znači, među ostalim, povratak automobila na ceste u SAD-u, najvećem potrošaču nafte i naftnih derivata u svijetu. Uz to, podaci pokazuju da se u SAD-u se brzo smanjuje proizvodnja.
U petak objavljeno izvješće kompanije Baker Hughes pokazalo je da je prošloga tjedna broj aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u pao osmi tjedan zaredom, za njih 34, na samo 374, najnižu razinu od kada se prate ti podaci, jer naftna industrija zbog niskih cijena nafte smanjuje proizvodnju i investicije. Kompanije u Sjevernoj Americi smanjuju proizvodnju brže nego što se očekivalo, a analitičari procjenjuju da bi do kraja lipnja mogle smanjiti proizvodnju za 1,7 milijuna barela dnevno.
Uz to, zbog prevelike ponude u odnosu na koronakrizom pogođenu potražnju, vodeći proizvođači u svijetu, predvođeni Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i Rusijom, dogovorili su nedavno najveće smanjenje proizvodnje u povijesti, za 9,7 milijuna barela dnevno, što je stupilo na snagu 1. svibnja.
"Tržište je i dalje prekomjerno opskrbljeno, ali rezovi OPEC+ i druga dobrovoljna smanjenja pomažu. Uskoro bi se mogle pojaviti i prve, stidljive naznake oporavka potražnje, s obzirom na postupno ublažavanje mjera blokade", kaže Jason Gammel, analitičar iz Jefferiesa. No, ima i onih koji očekuju pad cijena nafte.
„Očekujem da će cijene ponovno krenuti prema 20 dolara po barelu jer se pojavljuju sumnje u to da će se sve članice OPEC-a pridržavati dogovorenog smanjenja proizvodnje“, kaže Andrew Lipow, predsjednik tvrtke Lipow Oil Associates.